Sve dok u drugoj polovici 20. stoljeća nisu iskopani kanali hidroelektrana na Dravi, rijeka je redovno plavila naselja uz obalu. Jedna od najvećih poplava dogodila se u proljeće 1827. godine, a posljednja velika bila je 1965. godine...
2.09.1991. Odlukom Izvršnog vijeća Skupštine općine Varaždin,
utemeljen je Sekretarijat informativno-propagandne djelatnosti
koji je odigrao značajnu ulogu u ‘Varaždinskim danima rata’.
Sekretarijat je priređivao press konferencije i tiskao glasila.
2.09.1948. Rukometaši ‘Slobode’ nastupili su
prvi puta na prvenstvu Hrvatske koje je organizirano kao turnir
gradova. Sudjelovale su ekipe Osijek, Zadar, Zagreb i Varaždin.
Prvi susret su Varaždinci izgubili od Zagreba sa 2:19 a u borbi
za treće mjesto poraženi su od Osijeka sa 1:5.
2.9.1965. Sve dok u drugoj polovici 20. stoljeća nisu iskopani
kanali hidroelektrana na Dravi, rijeka je
redovno plavila naselja uz obalu. Jedna od najvećih poplava
dogodila se u proljeće 1827. godine kada je došlo do naglog
otapanja snijega u Tirolskim i Koruškim Alpama. Tada su se
ogromne količine vode Drave preko noći izlile i poplavile
sjeverni i zapadni dio grada Varaždina, ljude su iz kuća morali
preko krovova spašavati čamcima. Srušeno je na desetke starih
zgrada. Posljednja velika poplava Drave bila je od 2. do 7. rujna
1965. godine kada je poplavljeno oko 4500 hektara zemljišta i 450
stambenih i gospodarskih zgrada. Pod vodom su se našla naselja
Lovrečan Otok, Virje Otok, Brezje Otok, Svibovec te dijelovi
Petrijanca, Sračinca, Zamlake i Žabnika. U gradu Varaždinu
poplavljen je bio sjeverni dio grada oko Štoosovog trga.
2.9.1681. U Varaždinu je umro Juraj Gajler,
poglavar isusovačke rezidencije. Rodio se 1615. godine u Novom
Mestu, nakon gimnazije u Ljubljani studirao je filozofiju i
teologiju u Gracu i Trnavi. Bio je misionar i vojni kapelan u
vojsci bana Nikole Zrinskog. Juraj Gajler obavljao je dužnost
upravitelja varaždinske gimnazije.