Kardiovaskularne bolesti u Europskoj uniji odgovorne su za oko 42 posto smrtnosti. Vodeći su uzrok smrtnosti u razvijenim zemljama, ali su u porastu u nerazvijenim zemljama, izjednačene s infektivnim bolestima...
U subotu, 29. rujna, obilježava se Svjetski dan srca, a povodom
čega možete pročitati razgovor s Tatjanom Jurkin
Vnučec, dr. med., v.d. pročelnice Službe za produženo
liječenje i palijativnu skrb Novi Marof.
Je li točno da su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok
mortaliteta u Hrvatskoj i Europskoj uniji?
Kardiovaskularne bolesti u Europskoj uniji odgovorne su za oko 42
posto smrtnosti. Vodeći su uzrok smrtnosti u razvijenim zemljama,
ali su u porastu u nerazvijenim zemljama, izjednačene s
infektivnim bolestima. Moram napomenuti da postoji tendencija
pada mortaliteta u nekim razvijenim zemljama, primjerice Finskoj,
a to je rezultat dobrih, planiranih mjera primarne prevencije.
Iako su učestalije u starijoj životnoj dobi, mogu se pojaviti u
bilo kojoj dobi. U jednog pacijenta možemo naći više oblika
kardiovaskularnih bolesti, od hipertenzije, koronarnih bolesti
srca, bolesti srčanih zalistaka, aritmije i sl.
Koji su uzroci?
Kardiovaskularne bolesti su rezultat međudjelovanja različitih
rizičnih čimbenika. Na neke ne možemo djelovati, dob, spol –
poznato je da su žene u generativnoj dobi zaštićenije od
kardiovaskularnih bolesti zbog utjecaja spolnih hormona u odnosu
na muškarce – i genetika.
Rizični faktor na koji možemo djelovati u prvom je redu pušenje,
od kojeg u svijetu godišnje umire 5 milijuna ljudi, ali zbog
mjera prevencije u razvijenim zemljama postoji tendencija pada
pušenja.
Sljedeći faktor je prekomjerna tjelesna težina zbog povećanog
unosa kalorija, povećanog unosa nezasićenih masnih kiselina i
ugljikohidrata, zatim povećana razina kolesterola koji se
nakuplja u krvnim žilama, u stanicama, i dovodi do oštećenja ne
samo svojim nakupljanjem nego i izazivanjem upalnih procesa u
stanicama koje oblažu krvne žile i može dovesti do pucanja
plakova i suženja krvnih žila, do začepljenja i konačno ishemija
odnosno infarkta.
Rizični čimbenik je i povišeni šećer koji štetno utječe na
mikrocirkulaciju osobito oka, mozga, bubrega, a i perifernu
cirkulaciju. Zatim je to povećana izloženost stresu u našem
današnjem ubrzanom ritmu života. I tjelesna neaktivnost.
S kojim se bolestima najčešće susrećete?
Istaknula bih hipertenziju koja je najčešća dijagnoza i u
ordinacijama obiteljske medicine i u bilo kojoj specijalističkoj
ambulanti. Neliječenje hipertenzije dovodi do brojnih promjena i
komplikacija na samom srcu, u vidu zadebljanja srčanog mišića,
time se povećava rizik nastanka aritmija, ishemijske bolesti
srca. Komplikacije nisu samo na srcu, hipertenzija ostavlja i
posljedice na krvnim žilama mozga, bubrega, na oku i perifernoj
cirkulaciji. Istaknula bih i koronarnu bolest srca, najčešći
pojedinačni uzrok smrti u suvremenom svijetu.
Spomenula bih i akutni koronarni sindrom s kojim se u našoj
Službi ne susrećemo tako često, ali je često u hitnoj
internističkoj ambulanti u Općoj bolnici u Varaždinu. To stanje
je posljedica nagle nedovoljne opskrbe srčanog mišića s krvi i
time s potrebnim hranjivim tvarima i kisikom, koji je neophodan
za njegov rad. Prezentira se bolovima, pritiskom u prsištu, u
EKG-u sa specifičnim i manje specifičnim znacima. Vrlo je važna
pravovremena i ispravna dijagnoza.
Razvoj interventne kardiologije uvelike je doprinio dobrom
liječenju akutnog koronarnog sindroma i smanjenju smrtnosti
infarkta miokarda. Najčešća bolest srčanih zalistaka je aortna
stenoza. Procjenjuje se da 2 do 7 posto stanovništva starijih od
65 godina boluje od aortne stenoze. To je suženje aortnog zaliska
koji ima normalno tri listića i može biti prirođena, kad ima dva
listića, ili stečena, ranije najčešće zbog reumatske vrućice, a
danas je to zbog degenerativnog nakupljanja i odlaganja kalcija u
zaliske, povezano s ateroskleroznim bolestima krvnih žila. Kod
aritmija najčešće se susrećemo s fibrilacijom atrija, u
populaciji 1-2 posto, u Europskoj uniji od toga boluje oko 5
milijuna ljudi. Tipični čimbenici rizika su dob, hipertenzija,
koronarna bolest srca, bolesti srčanih zalistaka, diajbetes,
bolesti bubrega. Ako je neliječena dovodi u konačnici do srčanog
zatajenja.
Koliko ste opremljeni?
U našoj Službi za neinvazivnu dijagnostiku imamo ergometriju,
holtere EKG-a, aparate za kontinuirano arterijsko mjerenje tlaka,
a u sklopu projekta izgradnje novog objekta dobili smo
ultrazvučni aparat koji nam omogućuje bolji prikaz i bolju
procjenu funkcije i morfologije srčanih struktura. Uz aparat smo
dobili i radnu stanicu na kojoj možemo kasnije analizirati neke
promjene i izvoditi mjerenja ako je to potrebno.
Kako prevenirati kardiovaskularne bolesti?
Važne su mjere primarne prevencije. Istaknula bih važnost
obiteljskog liječnika i redovite kontrole tih pacijenata. Važna
je dobra anamneza da se otkriju čimbenici rizika i da se može
utjecati na njih. Nadalje, dijagnostika i osnovne laboratorijske
pretrage, EKG, neke radiološke pretrage, od ultrazvuka srca,
holtera, a onda ovisno o nalazima – jesu li neki patološki, se
dalje usmjerava prema dodatnim potrebnim pretragama i
dijagnostici. Mjere primarne prevencije su utjecanje na
promjenjive čimbenike rizika (prestanak pušenja, održavanje
normalne tjelesne težine, normalnih vrijednosti krvnog tlaka,
smanjenje unosa masnoća, redovito vježbanje – izdvojiti
svakodnevno 20-ak minuta, izbjegavati stresne situacije).
U Novom Marofu pacijentima se pruža palijativna skrb.
Koja je razlika između pacijenata s kardiovaskularnim i drugim
bolestima?
Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok mortaliteta i
morbiditeta, no vodeći korisnici palijativne skrbi su zapravo
pacijenti s malignim bolestima. Ukoliko uzmemo pacijenta s
kardiovaskularnim bolestima i pacijenta s malignim bolestima, i
da imaju jednako lošu prognozu, 75 posto pacijenta s dijagnozom
karcinoma su upoznati s prognozom i lošim ishodom, za razliku od
ostalih koji nemaju karcinom.
Možda je problem što su kardiovaskularne bolesti kronična stanja
s nepredvidljivim tijekom bolesti. Može doći do iznenadne smrti
ili mogu biti kronična stanja koja traju godinama. S druge strane
postoji tendencija nas liječnika u ambulantama da se fokusiramo
na ispravljanje hemodinamskog statusa, poboljšavanje simptoma. To
pacijenti očekuju od nas tako da se možda ne razgovara puno o
prognozi i ishodu.
Danas postoje razne metode liječenja, ne samo medikamentne
terapije, već je tu postavljanje stentova, različitih uređaja do
transplantacije srca. Kardiovaskularni pacijenti očekuju
poboljšavanje simptoma, dok pacijenti s malignim bolestima znaju
više o svojoj bolesti i prognozi.
Kakav je život pacijenta s kardiovaskularnim
bolestima?
Svaki pacijent može napraviti puno za sebe. Liječenje počinje i
završava sa samim pacijentom. Važno je pridržavanje mjera
primarne prevencije i sekundarne nakon preboljelog infarkta
miokarda zato što se rizik neželjenih događaja ne smanjuje.
Preporuka je pridržavati se medikamentne terapije i redovitih
kontrola.