Učenici gimnazije priredili su izložbu radova na kojoj su izloženi i originalni dokumenti iz povijesti gimnazije i Varaždina...
3.10.1907. Predstavom Smetanine ‘Prodane
nevjeste’ u varaždinskom kazalištu počelo je radom Hrvatsko
kazalište za provinciju. ‘Dramatsko društvo’ u Varaždinu izdalo
je tom prigodom proglas u kojem izražava zadovoljstvo što je
nakon višegodišnjeg nastojanja kazalište za provinciju ustrojeno
i da će ga voditi “Hrvatsko dramatsko društvo” iz Osijeka.
Novoutemeljeno kazalište u Varaždinu je izvelo niz predstava:
‘Nervozne žene’, ‘Neprijatelj puka’, ‘Gospodin Alfons’, ‘Vesela
udovica’ i mnoge druge.
3.10.1552. Turska vojska predvođena Ulama pašom
podrla je do Biškupca u neposrednoj blizini Varaždina s namjerom
da osvoji grad. Pored Varaždinaca grad je branio Nikola Zrinski
sa 700 konjanika i dan kasnije, 4.listopada napao je logor Ulama
paše. U bitci kod Biškupca Turci su doživjeli teški poraz pa su
se povukli prema Vinici. Kod sela Marčana u sukovu s hrvatskom
vojskom poginuo je Džafer-beg, sin Ulama paše.
3. i 4.10.1936. Brojnim svečanostima 3. i 4.
listopada 1936.godine obilježeno je tristo godina postojanja
varaždinske gimnazije, koju su 1636.godine utemeljili isusovci.
Prigodom jubileja, jedne od najstarijih hrvatskih gimnazija, u
Varaždinu je održan kongres jugoslavenskog profesorskog društva
uz nazočnost 300 delegata, tiskan je posebni profesorski
‘Glasnik’ s temom ‘Varaždin i Hrvatsko Zagorje’, otkrivene su
spomen ploče na zgradama stare i nove zgrade gimnazije, izašla je
spomenica ‘Varaždinska gimnazija 1636-1936’ koju je uredio
povjesničar Krešimir Filić i opremio slikar Ladislav Kralj
Međimurec. Učenici gimnazije priredili su izložbu radova na kojoj
su izloženi i originalni dokumenti iz povijesti gimnazije i
Varaždina, održani su susreti negdašnjih učenika i profesora,
koncerti gimnazijskog pjevačkog zbora te velika svečana
povorka ulicama grada.