Katoličku crkvu u Hrvatskoj uskoro će zahvatiti veliki val generacijske smjene u episkopatu, pa će u sljedećih nekoliko godina čak osam biskupa i nadbiskupa imati uvjete za mirovinu, a među njima i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić (69).
Točnije, prvi će u mirovinu otići hvarsko-bračko-viški biskup mons. Slobodan Štambuk (77) koji je još preklani poslao papi svoj mandat na raspolaganje, ali se još čeka imenovanje njegova zamjenika.
Ove će godine to isto učiniti i križevački episkop mons. Nikola Nino Kekić (75), koji je nakon dugog niza godina bio prvi Hrvat grkokatolik koji je ustoličen za križevačkog vladiku.
Nakon njega, sljedeće godine, na redu je varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, koji Varaždinskom biskupijom upravlja od njezina osnutka.
Od 19 biskupa otići će 11
Nakon toga uslijedit će stanka od nekoliko godina, no generacijska smjena tada će obuhvatiti velika crkvena središta poput Splita, Rijeke, Zadra i Zagreba.
Naime, nadbiskup splitsko-makarski mons. Marin Barišić ove će godine napuniti 71 godinu, kao i nadbiskup zadarski mons. Želimir Puljić.
Nadbiskup riječki mons. Ivan Devčić imat će 70 godina i za pet godina, kao što čine svi biskupi kada navrše tu dob, poslat će papi svoju molbu za umirovljenje, dok će to kardinal Bozanić učiniti godinu dana nakon njega.
Biskup požeški mons. Antun Škvorčević također će ove godine navršiti 71 godinu. Sve to govori da će vrh Katoličke crkve u Hrvatskoj u nekoliko godina biti posve pomlađen, što je proces koji je započeo u prošlih nekoliko godina imenovanjima, primjerice, mons. Ivice Petanjka za biskupa krčkog, a onda su uslijedila imenovanja mons. Zdenka Križića za biskupa gospićko-senjskog, mons. Jure Bogdana za vojnog ordinarija i mons. Tomislava Rogića za biskupa šibenskog.
To znači da će u ukupnim promjenama od 19 hrvatskih biskupa otići čak njih 11, što je će biti značajna promjena u ovom razdoblju u crkvenom vrhu. No ono što će pritom biti još značajnije i zanimljivije su imenovanja njihovih nasljednika, osobito stoga što će neki od njih upravljati velikim nadbiskupijskim središtima poput Zagreba, Rijeke, Splita i Zadra.
Ta imenovanja, ako se nastavi postojeći trend ‘iznenađenja’, poput imenovanja redovnika u Krk i Gospić, tj. ako u spomenutih osam biskupija na čelo dođe još nekoliko redovnika ili mlađih i osebujnih svećenika, mogla bi u bitnome odrediti smjer Crkve u Hrvatskoj.
Također, sadašnji episkopat, tj. svi biskupi, zaređeni su za svećenike u komunizmu i u svojoj su formaciji snažno obilježeni upravo tim povijesnim razdobljem, koje je negiralo Crkvu i vjeru i pružalo joj sustavan otpor.
To je neizbježno formiralo kako njihove osobnosti tako i svećeničku, tj. biskupsku službu.
Obrambeni gard Crkve
A jedno od glavnih obilježja života i rada u tome razdoblju sigurno je i svojevrstan ‘obrambeni gard’, koji Crkvu nije uvijek otvarao onako kako je to bilo moguće u zemljama koje nisu imale komunizam.
No, život u komunizmu sačuvao je i ‘konzervirao’ neke vrijednosti, koje se u današnjoj ponudi relativizma pokazuju itekako vrijedne. Također, iz komunizma je iznikla i ‘Stepinčeva Crkva’, Crkva snažne i nepokolebljive vjere, na kojoj počiva današnje katolištvo u Hrvatskoj.
Zanimljivo je i to što biskupima umirovljenjem neće prestati i sudjelovanje u radu Hrvatske biskupske konferencije, pa će se broj sa sadašnjih sedam umirovljenih biskupa (Bogović, Milovan, Ivas, Jezerinac, Pozaić, Srakić, Župan) gotovo izjednačiti s brojem aktivnih biskupa, koji će naslijediti one koji će otići u mirovinu.
Dakle, prvo imenovanje novog biskupa ‘u duhu pape Franje’ treba očekivati za Hvar (gdje se također govori da bi mogao doći redovnik) te za Križevce.
No, moglo bi se dogoditi i da Zagreb dobije još jednog novog pomoćnog biskupa, umjesto isusovca mons. Valentina Pozaića, koji je sa svoje biskupske službe lani odstupio zbog bolesti.
