Karakteristično za ovu utvrdu/dvorac je to da nije postala ruševina u nekim davnim vremenima o čijoj slavi ne može svjedočiti niti jedan živući čovjek...
Krešimir Stančić uputio se na jug Varaždinske
županije gdje se, stješnjen između stare ceste i autoceste za
Zagreb, u istoimenom selu nalazi ostatak dvorca
Bisag.
– Dvorac je malo pojednostavljeno rečeno jer je ova građevina
svoj ‘život’ započela kao utvrda, wasserburg. Nizinski je to tip
utvrde kojeg je karakterizirao četvrtast tlocrt s cilindričnim
kulama, a cijeli kompleks je bivao opasan jarkom punim vode.
Očuvani primjerci wasserburga su npr. varaždinski Stari grad te
Konjščina.
Karakteristično za ovu utvrdu/dvorac je to da nije postala
ruševina u nekim davnim vremenima o čijoj slavi ne može
svjedočiti niti jedan živući čovjek. Usprkos čestim nestručnim
pregradnjama u dvorac, Bisag je do prije sedamdesetak godina bio
u uporabnom stanju. Posljednji znani vlasnik bio je književnik
Milan Begović. Autor libreta za operu ‘Ero s
onoga svijeta’ u Bisagu je tražio inspiraciju odmaknut od gradske
vreve.
Uložio je u obnovu mnogo novca, no na kraju ga je načet bolešću
morao napustiti. Ipak, u vrijeme gospodarenja Bisagom napisao je
neka od svojih najboljih djela među kojima i dijelove libreta za
operu Jakova Gotovca – otkrio je
Stančić.
Pogledajte fotogaleriju današnjeg izgleda Bisaga.