Vjerovnici su sjeli na približno dvije tisuće nekretnina koje se trenutačno nalaze u različitim fazama prisilne naplate.
Njihov broj bio bi znatno veći da država nije smislila ubojitije oružje za naplatu duga – ovrhu na novčanim sredstvima dužnika pod kojom se nalazi 320 tisuća građana!
Ukupni dug blokiranih građana toliki je da ga vjerojatno za života ne bi mogli otplatiti svi zajedno, no struktura duga pokazuje da su većina blokiranih ‘sitne ribe’ – oko 40 tisuće nevoljnika duguje do 2 tisuće kuna, a daljnjih 68 tisuća između dvije i 10 tisuća kuna.
4700 dužnih više od milijun
Mali dugovi su sa socijalnog aspekta i najproblematičniji – uglavnom se vežu uz ljude bez posla, redovnih prihoda i – što državi ne služi na čast – daleko nadmašuju početnu glavnicu duga jer su na nju nakalamljeni popratni troškovi ovrhe.
Točan iznos dugovanja blokiranih građana nikad nije objavljen, no procjenjuje se da je on zbog naraslih kamata i troška ovrhe dvostruko veći od objavljene 42 milijarde kuna!
Od 1. siječnja 2011. do 31. prosinca 2017. godine Fina je s računa blokiranih građana skinula 44 milijarde kuna koje su otišle za otplate kredita, režijske troškove, porezne dugove, alimentacije i druge preuzete obaveze, no, usprkos otplatama, dugovi se stalno povećavaju.
Polovina trenutačnog duga (oko 21 milijarda kuna) adresirana je na približno 4700 pojedinaca s pojedinačnim dugom većim od milijun kuna, a još 5800 pojedinaca duguje između 500.000 i jednog milijuna!
Svaki je dug zajednički problem dužnika i vjerovnika, no čim su se našli u poziciji da im netko posudi toliki novac, veliki će se vjerojatno nekako nagoditi s bankama ili će u osobni bankrot.
Država, međutim, ima odgovornost prema anonimnoj većini koju je i sama gurnula na društvene margine skupim modelom ovrha!
Neko vrijeme ministar financija najavljivao je rješenje za sitne blokade i novi, masovniji otpis duga, no zasad nema detaljnijih informacija hoće li se ići u tom smjeru.
Na otpis bi trebali pristati svi vjerovnici, a oni, dakako, imaju svoju računicu i razloge zbog kojih će to učiniti. Ove su godine bankari dobili mogućnost da, uz olakšice, otpišu 23 milijarde kuna duga iz 31. prosinca 2015., no banke ih nerado otpisuju, već preferiraju prodaju nenaplaćenih kredita tvrtkama za utjerivanje dugova.
Osim za vjerovnike koji relativno brzo naplaćuju potraživanja ako dužnik ima redovne prihode ili štednju u banci, sa sadašnjim je modelom ‘pala žlica u med’ javnim bilježnicima, odvjetničkim uredima s dobrim ugovorima s bankama, telekomima, komunalnim tvrtkama i ostalim javnim poduzećima te Fini.
Na drugom su kraju batine 8 posto blokiranih građana i ogromne socijalne tenzije.
Što, zapravo, možemo očekivati? Država bi morala smanjiti cijenu ovrhe na novčanim sredstvima, ali i predvidjeti mogućnost otpisa ako dužnik nema prihode. Također, može se predvidjeti otpis kamate kada otplaćeni dio duga dosegne određeni udjel u glavnici.
Prema Zakonu o obveznim odnosima, Fina sad prvo namiruje troškove postupka, zatim kamate, a tek potom ide vraćanje glavnice duga!
I direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović kaže da je nove promjene važno usmjeriti upravo prema ljudima s nižim iznosima ovršenog duga i to ‘rješavanjem problema troškova ovrha kod kojih je udjel tih troškova u ukupnom dugu nerazumno visok, općim poboljšanjem ovršnog postupka u smislu njegove transparentnosti, digitalizacije i pravovremenog informiranja građana te uvođenjem ciljanih socijalnih mjera koje će osigurati adekvatnu pomoć osobama koje iz objektivnih razloga ne mogu vraćati svoj dug’.
Pravo na monopol
Neke europske presude i inicijative dovode u pitanje poziciju javnih bilježnika, od prava na monopol do prava da preuzimaju javne ovlasti sudova. Struka mora dati odgovor je li u javnom interesu da se taj posao vrati sudovima
– Problem građana koji ne mogu vraćati dugove može se riješiti postizanjem bolje ravnoteže između financijske discipline, pravde i solidarnosti. Postizanje takve ravnoteže kroz izmjene zakonskih propisa zahtijeva i bolje razumijevanje različitih poslovnih i životnih situacija koje dovode ljude u stanje s blokiranim računima. Jedan kroj nije dobar za sve – kaže Adrović koji poziva da se provede i prethodna procjena učinka propisa kako ne bi izazvala efekte suprotne početnim dobronamjernim socijalnim namjerama.
