Riječ je o jednoj boci koja krije zanimljivu priču o još zanimljivijem piću…
Nakon arheoloških istraživanja na Komaru u općini
Petrijanec, koja je bila nositelj projekta za koji je
odobreno 30 tisuća kuna od Ministarstva kulture, među stoljećima
stare nalaze ‘podmetnuo’ se i jedan nešto mlađi, ali ne manje
zanimljiv stakleni nalaz. Riječ je o jednoj boci koja krije
zanimljivu priču o još zanimljivijem piću…
Kako kaže arheologica Martina Matijaško iz Arhos
d.o.o., često lokalitet iznenadi pa moraš priznati da nemaš pojma
što si iskopao. Tako je bilo s ovim staklenim nalazom na Komaru.
Nakon razmišljanja o tom nalazu, istraživanja i konzultacija,
odgovor se jednostavno nametnuo. To je boca za Šabeso. Mnogi se
vrlo vjerojatno pitaju što je to, pa evo objašnjenja.
Šabeso je prvo potpuno umjetno proizvedeno bezalkoholno i
gazirano piće koje se proizvodilo od mliječne kiseline, boja,
šećera s dodatkom soda vode, a na našim je prostorima posebno
bilo popularno između dva svjetska rata. Nakon čega ga je iz
upotrebe polagano 60-ih godina prošlog stoljeća istisnula Cocta,
a zatim i druga gazirana pića. Proizvodnja ovog napitka započela
je 1910. godine u Njemačkoj, a na prostore bivše Jugoslavije, pa
tako i na naše područje došlo je otprilike nakon Prvog svjetskog
rata.
Šabeso se punio u boce od debelog stakla čiji je vrat bio
stisnut, a u njemu je stajala staklena kuglica. Kod punjenja bi
pritisak potisnuo kuglicu u grlo i tako se boca hermetički
zatvorila. Kada se boca otvarala trebalo je kuglicu potisnuti
prema dolje, a ona bi upala u stisnuti dio vrata i tamo ostala.
Ovakav način zatvaranja boce je 1872. godine izumio Englez
Hiram Codd, a popularni naziv za takvu vrstu
boce je “kliker boca”.
Lokalitet je istraživan kako bi se utvrdio njegov karakter pošto
se u pričanjima mještana spominje kako je ovdje postojao
samostan, a određeni povijesni izvori daju naslutiti postojanje
renesansnog kaštela s kasnijim pregradnjama. U istraživanjima su
otkriveni brojni arheološki nalazi koji se za sada mogu datirati
u razdoblje od kraja 15. pa do u 20. stoljeća.