Raspadom Austro-Ugarske Monarhije, Međimurje, koje je stoljećima bilo dijelom ugarske županije Zala, ostalo je izvan Hrvatske, odnosno novoproglašene Države Slovenaca, Hrvata i Srba.
Uz 100. obljetnicu odcjepljenja Međimurja od mađarske
države, u Muzeju Međimurja Čakovec
priređena je velika povijesna izložba pod nazivom
‘Domorodci! Medjimurci! Suženjstvu je našemu kraj!’, postavljena
za razgled do 28. ožujka ove godine.
Toj temi posvećena je i Srijeda u Muzeju, koja
se u Gradskome muzeju Varaždin, u palači
Herzer (Franjevački trg 10), održava 27. veljače ove
godine.
Raspadom Austro-Ugarske Monarhije, Međimurje, koje je stoljećima
bilo dijelom ugarske županije Zala, ostalo je izvan Hrvatske,
odnosno novoproglašene Države Slovenaca, Hrvata i Srba.
Sustavna mađarizacija od druge polovice 19. stoljeća i strahote
Prvoga svjetskog rata doveli su početkom studenoga 1918. do
socijalnog i nacionalnog bunta u većinski hrvatskome Međimurju,
koji je samo još više pojačao mađarski teror nad stanovništvom.
Beogradska vojna konvencija obvezivala je srpske i savezničke
čete, zbog čega je Narodno vijeće SHS-a bilo prisiljeno samo
djelovati i, unatoč konvencijama, vlastitim dobrovoljnim snagama
na Badnjak 1918. godine osloboditi Međimurje.
Nakon odlaska mađarske vojske i civilne uprave iz Međimurja
trebalo je ponovno normalizirati život i postaviti novu hrvatsku
upravu, što je otežavala mađarska propaganda, čak i nakon mirovne
konferencije u Trianonu, koja je definirala rijeku Muru kao
granicu Kraljevstva SHS-a s Mađarskom.
Predavanje je pripremila Ana Šestak, kustosica u
Muzeju Međimurja Čakovec, koji je uz Društvo povjesničara grada
Varaždina i Varaždinske županije suorganizator programa.
Početak predavanja je u 19 sati, a ulaz je
besplatan.