Mi ćemo se u jednoj foto-tekst retrospektivi podsjetiti kako se Dan žena slavio krajem šezdesetih i u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća u Varaždinu.
Međunarodni dan žena, Osmi mart ili najjednostavnije skraćen pod
Dan žena obilježava se od 1909. godine, što bi
značilo da je s današnjim danom prošlo točno 114 godina
otkako traje borba koja nikad ne smije prestati.
Mi ćemo se u jednoj foto-tekst retrospektivi podsjetiti kako se
Dan žena slavio krajem šezdesetih i u sedamdesetim godinama
prošlog stoljeća u Varaždinu.
Otvorili smo arhivu Varaždinskih vijesti iz tog doba i vidjeli
naslove koji stoje preko cijelih naslovnica, na desetke članaka
koji ispunjavaju stranice te reportažne priloge iz tadašnjih
tvornica, ulica i nezaobilaznih svečanosti u Narodnom
kazalištu ‘August Cesarec’ u Varaždinu.
Program u Narodnom kazalištu
Tako se u broju Varaždinskih vijesti datiranom 5. ožujka 1969.
ističe kako je Konferencija za društvenu aktivnost žena općine
Varaždin pripremila bogat i svečan program proslave 8. marta – za
radni kolektiv ‘Varteksa’ pripremljen je kulturno-umjetnički
program u kazalištu. Odmah u sljedećem broju istaknute su
fotografije s priredbe.
U sedamdesetima su za Dan žena u Narodnom kazalištu nastupale
ritmičke grupe Gimnazije i Studio za
umjetnost pokreta navedenog kazališta. To im je ujedno
bio i prvi nastup – prigodno – za Dan žena.
Posjet drugaricama i partizankama u mirovini
U ‘Varaždincu’ iz 1971., datuma 6. ožujka, vrlo važno se ističe
da je ‘potrebno potpunije uključivanje žena u cjelokupni
društveno-ekonomski i politički život te ravnopravno upravljanje
proizvodima rada’.
U nastavku, odnosno novinama koje su izašle tjedan dana nakon,
navodi se kako su žene ‘primile tisuće cvjetova, različite
darove, održane su različite svečanosti u svim radnim
organizacijama, mjesnim zajednicama, školama. Najmlađi su uputili
tople čestitke svojim majkama, a prodalo se na stotine
bombonjera.’
Prema informacijama iz Varaždinskih vijesti, svečanosti su tada
počinjale čak tri dana prije 8. ožujka. Istaknuto je da su tada
žene bile oslobođene rada za Osmi mart, ali isto tako su taj dan
nadoknadile radom u subotu prije praznika (koja je trebala biti
neradna).
Sredinom sedamdesetih godina 20. stoljeća organizirani su posjeti
majkama palih boraca, partizankama i drugaricama koje su uživale
u zasluženoj mirovini.
Banfica – vedro i veselo osmomartovsko mjesto
Banfica, VI. mjesna zajednica, bila je poprište vesele i vedre
atmosfere za Dan žena. U toj jedinici stanovao je (naj)veći broj
žena, sudionica narodnooslobodilačkog rata, koje su u zabavama na
taj dan plesale i pjevale do ranih jutarnjih sati.
Vrlo popularne su bile i godišnjice od osnivanja Prve
konferencije Antifašističkog fronta žena –
središnje proslave priređivale su se u kazalištu ‘August
Cesarec’.
Za kraj, donosimo govor Milke Basić,
predsjednice Konferencije za društvenu aktivnost žena Varaždin,
također preuzet iz arhive Varaždinskih vijesti, 15. ožujka 1973.
godine.
– Proslava Međunarodnog dana žena okupila je žene širom
svijeta, bez obzira na različite uvjete života, nacionalnost,
vjersku pripadnost i povezala njihova nastojanja i borbu za svoja
životna prava i slobodu. Ovim nastojanjima pridružujemo se i mi,
sa željom da nasilje, rat, glad, porobljivanje tuđih teritorija,
nejednakost, izrabljivanje i diskriminacija, nestanu
zauvijek.
– Jednakost i sloboda je pravo svakog
naroda. Želimo da to pravo ostvare što prije
svi narodi svijeta. Mir, sloboda i ravnopravnost historijske su
težnje svih naroda, a posebno žena koje su ih okupljale,
udruživale, budile borbenu svijest da se protiv svakog
zla moraju same boriti – rekla je tada Milka Basić.
Danas sutra
Danas, pedeset godina nakon, trebali bi vrijediti isti postulati,
a vrijede li, najbolje je da provjerite sami na internetskim
tražilicama. Ili se sumorno, ovako iz glave, prisjetite slučajeva
‘Daruvarac’ ili ‘Alojz HDZ’.
Osmi mart danas je društveno razvučen od manjinskih pokušaja da
se ukaže na probleme s kojima se žene još dandanas svakodnevno
susreću, dok u velikoj većini prevladava onaj nježni
komercijaliziran i konzumerski ‘valentinovski’ predznak s
dijeljenjem ruža i odlascima na večeru.
Louis Otto-Peters Njemačka sufražetkinja i
aktivistica u borbi za ženska prava u 19. stoljeću rekla je
znamenitu rečenicu: ‘Povijest nas uči da će žene biti
zaboravljene ako same zaborave misliti na sebe’.
Ako je tada povijest (i borba) bila ‘mlada’, kako li je tek
danas?
Ženi, radnici, majci
