Niz iseljenika priznaje da nisu odjavili osiguranje u Hrvatskoj ili pak se raspituju za mogućnosti da dopunsko plaćaju iz druge države.
U Hrvatskoj trenutno živi manje od 4 milijuna
ljudi, ali prema podacima dostupnim na stranicama
HZZO-a od 31. prosinca 2018. godine imamo
4,146 milijuna zdravstveno osiguranih osoba,
pišu Vijesti.hr.
Iz toga proizlazi kako brojno iseljeno stanovništvo, unatoč
propisima, ne odjavljuje prebivalište kao ni zdravstveno
osiguranje.
Ipak je u Hrvatskoj jeftinije jer primjerice u Irskoj su odlasci
liječniku, zubaru ili pak boravak u bolnici jako skupi.
U HZZO-u ne znaju koliko je iseljenika koji su zdravstveno
osiguranje stekli u drugoj državi, a da su odjavili zdravstveno
osiguranje u Hrvatskoj. Naime, u postojeći sustav HZZO-a ne unosi
se razlog odjave. Ali nadaju se da će dobiti novi sustav koji se
uvodi na razini cijele Europske unije.
Riječ je o elektroničkoj razmjeni podataka u okviru sustava
Electronic Exchange of Social Security Information
(EESSI).
EESSI sustav
– EESSI sustav će olakšati i ubrzati razmjenu podataka između
članica EU. Razmjena podataka putem EESSI sustava olakšat će
identifikaciju osoba s dvostrukim osiguranjem te posljedično
dovesti do raščišćavanja nastale situacije – kazali su u HZZO-u
za Večernji list.
Istaknuli su i da, prema hrvatskim propisima, osoba koja je
stekla zdravstveno osiguranje u drugoj državi sama treba odjaviti
osiguranje u Hrvatskoj. U HZZO-u su tek rekli da je u 2018. u
odnosu na 2017. godinu bilo oko 40 tisuća osiguranih osoba manje.
No da se iseljenici ne odjavljuju, vidljivo je iz njihovih
priznanja na forumima.
Tako jedna žena na forumu o Irskoj priznaje:
– Ja se iz Hrvatske ne bih odjavljivala jer želim bar neko
vrijeme koristiti zdravstveno osiguranje. Drugi veći razlog jest
što koristimo gradski stan. Kad bi se doznalo da nismo tu, ostali
bismo bez ičega. Imamo sina koji bi bio u stanu dok nas nema.
Koliko je dugo moguće to skrivati, a da država ne dozna da nismo
u Hrvatskoj.
Niz iseljenika priznaje da nisu odjavili osiguranje u Hrvatskoj
ili pak se raspituju za mogućnosti da dopunsko plaćaju iz druge
države. Nedavno je predsjednica Hrvatske udruge ugovornih
ordinacija Josipa Rodić za Glas Slavonije
izjavila da se iseljenici vraćaju kontrolirati trudnoću, kronični
bolesnici dolaze po lijekove.
Njezina kolegica Sanja Klajić Grotić tada je
kazala da prema procjenama Udruge dvije trećine građana koji rade
vani koriste hrvatsko osiguranje osobno ili preko rodbine.
Provode postupak odjave iseljenika
U HZZO-u provode postupak odjave iseljenika u suradnji s drugim
članicama EU ako se utvrdi da su stekli osiguranje u nekoj drugoj
državi. Najčešće se događa da od zdravstvenih osiguranja stranih
država prime upit o statusu osigurane osobe u Hrvatskoj. No
koliko su takvih građana odjavili, ne navode, jer se u sustav
HZZO-a ne unosi razlog odjave, piše Večernji list.
– Zaposleni u drugoj članici EU ostvaruju pravo na zdravstveno
osiguranje i nije realno da postoji potreba zloupotrebe hrvatskog
sustava. Problem se javlja kod osoba koje rade u članicama EU bez
reguliranog radnog odnosa i/ili statusa u zdravstvenom
osiguranju, zbog čega potencijalno dolazi do potrebe korištenja
našeg sustava – kazali su u HZZO-u.
Osim toga, surađuju s MUP-om i kad osoba odjavi
prebivalište u Hrvatskoj, provodi se odjava s obveznog
zdravstvenog osiguranja, a nisu naveli koliko su takvih odjava
proveli.