Ministrica putuje po Hrvatskoj kako bi se pojačala komunikacija sa ravnateljima škola i kako bi im kroz predavanja bili prezentirani ključni elementi reforme te aktivnosti vezane uz njeno uvođenje.
U sklopu provedbe kurikularne reforme i ‘Škole za život’
ministrica Blaženka Divjak i njen
glavni savjetnik Marko Košiček
sastali su se u Osijeku sa ravnateljima svih osnovnih škola
s područja osječko-baranjske, vukovarsko-srijemske i
brodsko-posavske Županije.
Dio je to ministričine turneje po cijeloj Hrvatskoj kako bi se
pojačala komunikacija sa ravnateljima i kako bi im kroz
predavanja bili prezentirani ključni elementi reforme te
aktivnosti vezane uz njeno uvođenje.
Reforma bi trebala profunkcionirati u svim školama od ove jeseni,
a kako ima puno konceptualnih aspekata i kompleksnih programa,
nužna je pojačana suradnja ravnatelja s Ministarstvom. Sastanak
je bio iza zatvorenih vrata.
Ravnatelji moraju znati upravljati školom, a Ministarstvo
treba dati sredstva
– Hrvatska je spremna na reformu i više je nitko ne dovodi u
pitanje. Ono što nam je cilj u susretima s ravnateljima da
odgovorimo na posljednje upite, nedoumice i nejasnoće. Imamo 1311
ravnatelja u Hrvatskoj. Toliko je i matičnih škola. Onda još
dodate i područne škole i to je 2600 ustanova koje treba pokriti
reformom.
– Ravnatelji su ti koji trebaju voditi računa o funkcioniranju
škole, a Ministarstvo je tu da im pomogne. Eksperimentalna
provedba kurikularne reforme služila je baš tome da ispitamo što
treba učiniti i da u sve druge škole uvedemo isto – kazala je
prije sastanka novinarima ministrica Divjak dodajući kako je već
učinjeno ono što je bilo najvažnije promijeniti, a to su
edukacije učitelja sa kojima se krenulo u listopadu prošle
godine.
Školski praznici
Novina u reformi svakako su i školski praznici. Najavljene su
nove mogućnosti.
– Planiraju se četiri opcije. Birat će ih Županije u suradnji sa
školama. Sve one županije koje ostaju pri starom, to mogu, jer je
to naš prvi model. Preostala tri su takva da omogućavaju više
manjih praznika, a da ukupan broj radnih dana ostane 175.
– Omogućava se ipak više manjih odmora za učenike koji se
pokazuju, po iskustvima drugih država, Finske, Njemačke,
Slovenije, kao uspješniji model od ovoga kojega mi sada imamo.
Također smo proveli svoj eksperiment u školama za život u
eksperimentalnom programu gdje se također taj model pokazao
uspješnim. Dakle, ostaje jednaki broj praznika, ali su malo
drugačije raspoređeni, i na taj način bismo mogli uvesti i
jesenski i proljetni odmor i na neki način podijeliti školsku
godinu na više dijelova – pojasnila je Divjak ističući kako je ta
odluka isključivo na svakoj županiji pojedinačno.