U priopćenju stoji kako je tema mirovinskoga sustava nedvojbeno iznimno važna za hrvatsko društvo, kako zbog brige za sadašnje i buduće umirovljenike, tako i za svekoliki odnos prema dostojanstvu čovjeka i prema radu.
Referendumska inicijativa ’67 je previše’, koju
su pokrenule tri sindikalne središnjice: Nezavisni hrvatski
sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica
hrvatskih sindikata uputila je zamolbu da im se u razdoblju, od
27. travnja do 11. svibnja 2019. godine, dopusti prikupljanje
potpisa građana ‘pred crkvama i crkvenim prostorima za referendum
za izmjenu nekih odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju’.
Varaždinska biskupija priopćila je u petak 26.
travnja da, ne zauzimajući ničiju stranu u ovome pitanju, a u
skladu sa zajedničkim stavom biskupa Zagrebačke crkvene
pokrajine, nije u mogućnosti dati dopuštenje za prikupljanje
potpisa ispred crkava i crkvenih prostora za referendum radi
izmjena nekih odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju, za koji
se zalaže Inicijativa sindikata ’67 je previše’.
U priopćenju stoji kako je tema mirovinskoga sustava nedvojbeno
iznimno važna za hrvatsko društvo, kako zbog brige za sadašnje i
buduće umirovljenike, tako i za svekoliki odnos prema
dostojanstvu čovjeka i prema radu.
O tome koliko je Crkvi stalo do tih tema lako je vidjeti iz
obilja crkvenih dokumenata teološko-antropološke naravi kao i iz
socijalnoga nauka Crkve, a ništa manje iz trajne zauzetosti
Katoličke Crkve u Hrvatskoj, kojom se zalaže za primjereno
uređenje društvenih odnosa na temelju pravednosti i brige za
svakoga čovjeka, ističući posebice važnost obitelji.
Kao jasan pokazatelj toga jest nastojanje da nedjelja bude
neradni dan, u kojemu se odražavaju vrjednote ključne za boljitak
pojedinaca, društva i države te za nužno jačanje kulturološkog
identiteta, stoji, između ostaloga, u službenom priopćenju
Varaždinske biskupije.
Pitanje mirovinskoga osiguranja treba gledati u širemu okviru i
ne može ga se svesti na pitanje dobi i godina kada netko treba
ići u mirovinu.
Uvijek je potrebno naglašavati pitanje kakvoće rada i međusobnih
odnosa gospodarskih subjekata tijekom radnoga vijeka, što se
nužno preslikava i na mirovinski sustav. O tome se priželjkuje
bolja osjetljivost i šira rasprava koja ne bi smjela podleći
parcijalnim interesima bilo koje strane u političkim odnosima,
stoji nadalje u priopćenju koje u cijelosti možete pročitati
ovdje.