30. 000 komada kovanice od 25 kuna bit će pušteno u opticaj krajem svibnja
Savjet Hrvatske narodne banke u utorak, 8. svibnja je razmatrao
recentna novčana i gospodarska kretanja, usvojio Polugodišnju
informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti
cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2018.
godine te donio nekoliko odluka iz svoje nadležnosti, piše
eMedjimurje.
– Nakon privremene stagnacije zabilježene krajem prošle godine,
realni BDP se u prvom tromjesečju 2019. nastavio povećavati.
Zabilježen je i nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada.
Godišnji rast potrošačkih cijena ubrzao se s 0,5% u veljači na
0,9% u ožujku, ponajviše zbog povećanja godišnje stope rasta
cijena energije (osobito naftnih derivata) i prerađenih
prehrambenih proizvoda. Plasmani poduzećima i stanovništvu
nastavili su rasti u uvjetima uglavnom povoljnih kretanja
troškova financiranja čemu pridonosi ekspanzivna monetarna
politika HNB-a. Nakon rasta u posljednjem tromjesečju prošle
godine, neto inozemni dug domaćih sektora se u prva dva mjeseca
2019. dodatno povećao.
Prema travanjskom fiskalnom izvješću Državnog zavoda za
statistiku, opća država je i u 2018. ostvarila višak proračuna,
iako je on zamjetno smanjen u odnosu na 2017. godinu, uslijed
snažnog rasta rashodne strane proračuna, velikim dijelom zbog
aktivacije jamstava izdanih pojedinim brodogradilištima. Udio
duga opće države u BDP-u nastavio se smanjivati te je na kraju
prošle godine iznosio 74,6% BDP-a.
Najnovija analiza financijske stabilnosti ukazuje na to da je
ukupna izloženost hrvatskog financijskog sustava sistemskim
rizicima tijekom 2018. i na početku 2019. ostala nepromijenjena,
a financijski sustav stabilan. Pritom su se strukturne ranjivosti
u hrvatskom gospodarstvu smanjile zbog nastavka smanjenja
strukturnih neravnoteža i povoljnih gospodarskih kretanja, dok su
rastuće neizvjesnosti na svjetskim financijskim tržištima, kao i
one vezane uz geopolitičke i trgovinske napetosti, povećale
utjecaj rizika iz međunarodnog okružja.
Budući da se poduzeća i stanovništvo sve više zadužuju s fiksnom
kamatnom stopom i u domaćoj valuti, njihov kamatni i valutni
rizik, kao i s time povezani inducirani kreditni rizik za banke,
se nastavljaju smanjivati. Povoljna makroekonomska kretanja i
provođenje državnog programa subvencioniranja stambenih kredita
doveli su do porasta stambenog kreditiranja i oporavka tržišta
nekretnina, dok su usprkos rastu, cijene stambenih nekretnina još
uvijek zamjetno niže od razina zabilježenih na vrhuncu (2008.).
Istodobno je kreditiranje kućanstava odobravanjem gotovinskih
nenamjenskih kredita bilo mnogo snažnije, i uz mnogo blaže
uvjete, nego kada je riječ o stambenim kreditima.
Na time potaknut porast kreditnog rizika u bankovnom sustavu, HNB
je reagirao početkom 2019. godine izdavanjem Preporuke o
postupanju pri odobravanju nestambenih kredita potrošačima, kojoj
je cilj u većoj mjeri izjednačiti kriterije utvrđivanje
sposobnosti potrošača kod različitih vrsta dugoročnih kredita
potrošačima. Bankovni sustav je i nadalje visoko kapitaliziran i
likvidan, kvaliteta kreditnog portfelja se nastavlja
poboljšavati, kao i profitabilnost. Stoga je i sveukupna
otpornost bankovnog sustava na moguće šokove zadržana na
razmjerno visokoj razini. S obzirom na to, Hrvatska narodna banka
tijekom 2018. i na početku 2019. nije mijenjala visinu zaštitnih
slojeva kapitala za kreditne institucije.
U skladu s današnjom odlukom Savjeta HNB-a, u povodu 25.
obljetnice uvođenja kune kao novčane jedinice Republike Hrvatske
središnja banka izdaje prigodnu optjecajnu kovanicu od 25 kuna,
koja će u količini od 30.000 komada biti puštena u optjecaj 30.
svibnja ove godine – stoji u priopćenju HNB-a.