Tribina se održala u sklopu umrežavanja i povezivanja organizacija civilnog društva, lokalnih vlasti i javnih ustanova u kulturi.
Danas je u Palači Herzer Gradskog muzeja Varaždin održana javna
tribina o sudioničkom upravljanju u kulturi.
Tribina se održala u sklopu umrežavanja i povezivanja
organizacija civilnog društva, lokalnih vlasti i javnih ustanova
u kulturi. Građani, kulturnjaci, voditelji udruga, inicijativa i
društva mogli su se informirati, ali i sami zainteresirati o
konceptu sudioničkog upravljanja u kulturi te izazovima i
mogućnostima koje on predstavlja.
Primjere iz svojih gradova dali su četvorica sudionika, a cijelu
raspravu moderirao je Hrvoje Kovač koji je vrlo
dobro upoznat s vrijednostima i iskustvima kroz aktivizam iz
civilnog sektora.
Službeni predavači na javnoj tribini bili su Teo
Petričević iz ACT Grupe koja djeluje u Čakovcu, zatim
Denis Mikšić, predsjednik Saveza udruga
KAoperativa iz Karlovca, Luka Rodela,
predsjednik Saveza udruga Molekula iz Rijeke i Branimir
Slijepčević, predsjednik Saveza udruga Rojca iz Pule.
Svaki od navedenih sudionika opisao je pojedinačnu situaciju i
iskustvo vezano uz djelovanje, prostor i aktivnosti
društveno-kulturnih centara u zajednici (DKC). Predavači su
krenuli s gotovom istom podlogom. U svakom od navedenih gradova
bio je problem prostora i djelovanja udruga; situacija prije nije
bila loša, jer su u bivšoj državi, navodi Petričević, postojali
omladinski klubovi iz kojih se publika aktivnije uključivala u
aktivnosti.
– Današnja publika odgojena je kao konzumenti, a ne kao aktivni
participanti. To je sve posljedica lokalnih politika, dok se
novac usmjerio u nekoliko institucija – kazao je Petričević
vezano uz situaciju u Čakovcu koja je primjenjiva na dobar dio
Hrvatske.
Situacija u Karlovcu postojala je potreba za društveno-kulturnim
prostorom. Situacija se riješila tako da se skupilo desetak
udruga s različitih smjerova u kulturi i pristupilo jedinici
lokalne samouprave s jasnim zahtjevom.
Luka Rodela iz Rijeke također je nagovijestio u kojem smjeru se
krenulo kada je bila potreba za prostorima i aktivnostima –
akteri na sceni, udruge i inicijative skupile su se i zajednički
postigle dogovor s Gradom. Mnogi prostori u Rijeci, u
vlasništvu Grada, nisu bili iskorišteni niti su gradske vlasti
znale što napraviti s njima, a iz toga se razvila i Udruga
Molekula.
Njihov prostor tijekom godina postao je brend, ljudima je u
svijest ušla činjenica da u Udruzi djeluju tako da približe
kulturu građanima. Oni danas raspolažu sa šest prostora – uz
kultni Palach i Filodrammaticu – na kojih dolazi pet aktivnih
članica. Doduše, prema njegovim riječima, Udruge su u Rijeci sada
dislocirane i ponekad dolazi do potrebe za aktivnijim sudionicima
za upravljanje prostorima.
Društveni centar ‘Rojc’ smješten je u centru Pule, a od vojne
škole, vojarne, skvoterskog rada pa sve do organizacija civilnog
društva koje dolaze krajem devedesetih. ‘Rojc’ je danas
međunarodno prepoznat društveni centar u kojem se događaju razna
kulturna, umjetnička i društvena događanja.
U njemu djeluje 106 udruga s više od 9 različitih djelatnosti, a
s vremenom se taj prostor otvorio i građanima. Prema riječima
Branimira Slijepčevića, tisuću ljudi dnevno dođe u Rojc, a čak
92% građana Pule želi da nastavi s radom i dolazi u njihove
prostore.
Je li problem u Varaždinu inercija mladih? Petričević iz ACT
grupe smatra da je hrvatsko društvo u cjelini takvo te da ne
treba neaktivnost pripisivati samo određenoj grupi.
– Mladi su aktivni u nekim drugim područjima, a danas se
različito odgovara na potrebe mladih. Društvo je pasivno – rekao
je.
Danijela Mikulek, voditeljica projekta Svi smo
mi kultura, složila se da je varaždinskim udrugama potreban savez
koji bi ih ujedinio i usmjerio prema zajedničkom cilju.
Je li problem u prostoru – kojih u gradu ima, ali su u različitim
vlasništvima – ili nedostatku strategije – predavači i akteri
tribine složili su se za to varaždinske udruge moraju same
izboriti. Od mapiranja prostora, analize i učinkovitosti javnih
prostora do stvaranja kohezije među sudionicima pa do razgovora s
mladima koji će činiti snagu budućnosti u razvoju kulture.
– Društva često ne razumije potrebu za takvim centrima. Uz njih
se stvara i raste građanski aktivizam, a mladi i ‘stari’ mogu se
nadopunjavati u tom poslu. Krenite, ne čekajte ništa – poruka je
predsjednika Saveza udruga Rojc.
Dok je Rodela rekao da civilne inicijative moraju djelovati
zajedno, Mikšić je istaknuo da je ‘najskuplji prostor onaj koji
se ne koristi’ te da je ‘kulturnjacima’ u Varaždinu u situaciju
oko osnivanja društveno-kulturnog centra potrebno više rizika jer
je to jedini način da se nešto pokrene. Također, načelno je
dogovoren i nastavak suradnje.
Javnu tribinu organizirao je Grad Varaždin, Udruga mladih
Varaždinski underground klub, organizacija Svi smo mi
kultura i filmsko-kreativni studio VANIMA.