Međimurke i Međimurci tijekom godine slave čak dva spomendana koja je proglasio Hrvatski sabor, 30. travnja, Spomendan na Zrinske i Frankopane koji se ujedno slavi i kao Dan Županije, te 9. siječnja, Spomendan odcjepljenja Međimurja od mađarske države. Nizom događanja i svečanosti, tako je obilježen jedan od najvažnijih datuma međimurske povijesti koji je bio samo još jedan dokaz međimurskog zajedništva.
Rezolucijom donesenom 9. siječnja 1919. godine Međimurje se odvojilo od Mađara i što je još važnije pripojilo matici zemlji. Dan je to kada je na velikoj narodnoj skupštini na Franjevačkom trgu u Čakovcu, zajedništvom oko 10.000 Međimuraca, izglasana i donesena ta odluka. Tim je povodom Hrvatski sabor 2005. godine ovaj datum proglasio Spomendanom.
“Možemo reći da smo već i ove godine ušli u 100. obljetnicu, jer su napad i oslobođenje Međimurja počeli na Badnjak 1918. te je u svega sedam sati oslobođeno cijelo Međimurje. Svi procesi koji su se odvijali do 9. siječnja 1919. godini bili su dio osvješćivanja naših građana kako bi se dogodila i velika narodna skupština”, rekao je župan Međimurske županije Matija Posavec.
Biskup Mrzljak: “Međimurje 99 godina pripada Hrvatskoj, a 20 godina Varaždinskoj biskupiji”
Povjesničar i saborski zastupnik Branimir Bunjac u svom se govoru dotaknuo događaja prije izglasavanja same Rezolucije te objasnio kako su Mađari desetljećima provodili sustavnu mađarizaciju, što je naišlo na otpor većinskoga hrvatskog stanovništva, a krajem 1918. rezultiralo revolucijom.
“Hrvatima u Međimurju u pomoć na Badnjak 1918. stigle su hrvatske vojne snage i u jednom danu vratile su kraj između Mure i Drave Hrvatskoj”, naglasio je.
“Danas je na nama ne samo čuvati sjećanje na taj ključan trenutak naše povijesti, ne samo slaviti junake tog vremena i podizati im spomenike, nego jednako odlučno slijediti njihov primjer i boriti se za bolje danas sviju nas, a posebno bolje sutra naše djece”, rekao je predsjednik Skupštine Međimurske županije Mladen Novak.
“Ono što je pouka, Međimurje nisu oslobodili ni političari, ni gospodarstvenici, nitko drugi nego hrvatski vojnik. Događaj je to koji je odredio ne samo našu prošlost već i našu budućnost, još jednom Međimurce istaknuo kao velike rodoljube koji štuju hrvatski jezik, hrvatsku zastavu i himnu, te podržavaju ostanak hrvatskog vojnika koji se vraća na područje Varaždina”, u govoru je istaknuo izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik Darko Horvat.
Već stalni gost akademije je i varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak koji je istaknuo veliku ulogu Zagrebačke nadbiskupije u zadržavanju Međimurja pod svojim okriljem, jer je borba za Međimurje trajala više od dva stoljeća, a svećenici su između ostalog u Međimurju njegovali hrvatski jezik na svetim misama.
“Bile su to velike igre Pešte i Beča, tražilo se da crkvi dozvoli da se Međimurje pripoji drugim biskupijama, ali to je sve bilo odbijeno i ovo područje je pripadalo Zagrebačkoj biskupiji. Odigrana je velika uloga u kojoj Međimurje pripada Hrvatskoj, a sad već 20 godina Varaždinskoj biskupiji”, objasnio je i dodao da usprkos zahtjevima Mađara, zagrebački nadbiskupi i pape nikada nisu dopustili pripojenje Zala biskupiji. Povjesničar Vladimir Kapun govorio je o važnoj ulozi u ovom povijesnom procesu sudionika ovih događaja fra Kapistranu Geciju.
“Njegova uloga utoliko je veća i važnija što je za razliku od poznatih i priznatih velikana kojima to treba priznati, koji su pisali, govorili i činili preko Drave, ali i izvan Međimurja, on djelovao iznutra u samom Čakovcu i Međimurja”, naglasio je.
“Uz sve velike datume naše povijesti, ipak je 1919. jedna od najznačajnijih za Međimurje, godina koja je omogućila da Međimurje ponovo postane i ostane Hrvatsko. To je više nego ikoje prije ili poslije iznjedrilo brojne epitete koji i danas vode naše Međimurke i Međimurce, to je vjera usprkos velikim patnjama i žrtvama, zatim hrvatski osjećaji, jer je mađarizacija izazvala otpor.
Treći epitet je čvrstoća, te su Međimurci do danas usprkos svemu uspjeli održati svoju vlastitost i osobitost, to je znak čvrstoće, uz epitete zavičajnost i oslanjanje na vlastite snage”, zaključio je župan Posavec i pozvao sve prisutne da budu čuvari kulturnog i nacionalnog bogatstva pomoću kojeg dostojanstveno možemo predstavljati i naše Međimurje i našu državu.
Podršku 99. obljetnici donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države svojim su dolaskom na svečanu akademiju dali još i saborska zastupnica Bernarda Topolko, gvardijan Franjevačkog samostana u Čakovcu fra Željko Željeznjak, uz zamjenike župana Josipa Grivca i Sandru Herman, potpredsjednike Skupštine Dragutina Glavinu i Franju Makovca, gradonačelnika Mursko Središće Dražena Srpaka, zamjenike čakovečkog gradonačelnika Maria Medveda i Zorana Vidovića te mnogih uzvanika iz javnog, vjerskog, političkog i kulturnog života.
Spomenimo kako je svetu misu u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa u Čakovcu koja je uslijedila nakon akademije služio gvardijan Železnjak koji je istaknuo potrebu jačanja nacionalne svijesti. Sve svečanosti u obilježavanju Spomendana svojim sudjelovanjem uveličali su pripadnici Zrinske garde Čakovec, a svojim nastupima svečanu akademiju upotpunili gardist Dragutin Trstoglavec čitanjem proglasa, kao i basbariton Henrik Šimunković uz klavirsku pratnju Darka Golubića te Vokalna skupina “Zrinski”, svojim glazbenim repertoarom.
Sa završetkom ovogodišnjeg obilježavanja, već su krenule pripreme za 100. obljetnicu, kada će se uz niz aktivnosti i događanja tijekom 2019. godine, u Čakovcu podići i spomenik za koji je ideja u izradi.
