Topljenje snijega u Alpama i dugotrajne kiše podigle su vodostaj Drave kod Varaždina pa je došlo do najveće poplave tijekom 19. stoljeća.
10. 6. 1925. Umro je Adolf
Jurinac, biolog, znanstvenik, profesor i ravnatelj
Varaždinske gimnazije. Proučavao je riblji svijest u Dravi,
Plitvici i Bednji, skupio veliku zbirku leptira, bio je
predsjednik ‘Obrambenog povjerenstva protiv filoksere’. Dao je
veliki doprinos suzbijanju opake bolesti u varaždinbreškim
vinogradima.
10. 6. 1828. Topljenje snijega u Alpama i dugotrajne kiše podigle
su vodostaj Drave kod Varaždina pa je došlo do
najveće poplave tijekom 19. stoljeća. Pod vodom su se našli mnogi
dijelovi Varaždina, bujice su odnosile drvene gospodarske zgrade,
ograde, uništile zalihe hrane i pića po podrumima, otplavile
usjeve s polja i povrće na vrtovima. Teško je oštećen veliki
drveni most preko Drave, uništeno je više mlinova po Dravi i
njenim rukavcima, u ulicama blizu rijeke uništene su 23 kuće.
Srećom, ljudskih žrtava nije bilo. Poplave Drave bile su česte i
u 20. stoljeću sve dok rijeka nije regulirana i sagrađena
hidrocentrale Varaždin i Čakovec s jezerima.
***
Grad Novi Marof nastao je uz dvorac kojeg je oko
1776. godine sagradio grof Ljudevit Erdödy.
Njegov otac, grof Đuro Erdödy, već je ranije
ispod sela Ključa uz rijeku Bednju sagradio jednokatni
dvorac ali zbog čestih poplava i brojnih komaraca,
Erdödijevi su napustili tu građevinu i odlučili na obližnjem
brežuljku sagraditi svoj dom – Novi majur. Jednokatni dvorac u
obliku četverokuta sagrađen je u kasnobaroknom klasicističkom
stilu. Naselje Novi Marof uz dvorac u početku se sporo
razvijalo pa je 1857. godine ovdje živjelo samo 19 stanovnika. Do
rasta je došlo 1886. godine kada je sagrađena željeznička pruga
Varaždin – Zagreb i Novi Marof postao središte općine, kotarskog
suda, oružničke postaje i pošte. Te je godine u Novom Marofu bilo
13 kuća i 140 stanovnika. Godine 1926. u Erdödijevom dvorcu
otvoreno je Državno lječilište za plućne bolesti. Naselje Novi
Marof proglašeno je gradom 1997. godine.