Objašnjenja iz Grada da je trava visoka zbog vremenskih prilika građani nisu baš najbolje primili. Hoće li problem riješiti povećanje broja košnji?
Brojni građani u posljednje vrijeme negoduju oko redovitosti
košnje zelenih površina u Varaždinu. Iz Grada su poručili kako je
riječ o tome da su na visinu trave utjecale vremenske prilike, no
čini se da građane to i ne zadovoljava previše.
Ono što se čini da će ponuditi kao rješenje je povećanje broja
košnji. Naime, Parkovi kose temeljem programa
redovnog održavanja zelenih površina, koji određuje komunalni
odjel. U njemu je određen broj košnji za nekoliko zona u gradskim
i prigradskim naseljima.
Tako broj košnji varira od 15 košnji godišnje u
tzv. nultoj zoni, koja obuhvaća najužu gradsku jezgru pa do
3 košnje u prigradskim naseljima.
Sasvim konkretno, gradskih zona ima pet, i tamo se kosi 15, 12,
9, 7 i 6 puta godišnje, ovisno o zoni. Hrašćica se kosi 6 puta, a
ostala prigradska naselja 3 puta. Posebne kategorije su padine
Starog grada, koje se kose 3 puta godišnje, vrtići, koji se kose
7 puta, i škole, koje se kose 6 puta.
Podaci su to koje smo dobili od Martine Žnidar,
voditeljice Zelenih površina u Parkovima.
Sasvim konkretno, primjerice naselje Đurek spada u treću zonu, a
Banfica i Grabanice u četvrtu zonu. Nedavno je Juraj
Rožić, predsjednik Mjesnog odbora Biškupec, upozorio na
neprimjereno visoku travu u tamošnjem dječjem vrtiću. Taj bi se
vrtić trebao kositi 7 puta godišnje.
Kako doznajemo, način na koji je uređen posao održavanja zelenih
površina definiran je u Odluci o komunalnom redu, dok komunalni
odjel definira program održavanja. On, naravno, ne određuje samo
broj košnji trave, već objedinjuje i poslove orezivanja drveća,
grmlja, živica i ruža, uređenje rotora i cvjetnjaka, održavanje
parkova, dječjih igrališta, dravske šume…
Direktor Parkova Alen Runac posebno napominje da
je iz tih radova izuzeta ikakva sadnja.
– To je posebno važno naglasiti jer građani često misle da
Parkovi nešto sade na svoju ruku. Kad je riječ o sadnji, to se
radi temeljem posebnog naloga komunalnog odjela, a iza svega
stoji stručni elaborat, kojeg naručuje Grad – kaže Runac.
A da je košnji premalo, slaže se i on.
– Mi kosimo po programu koji je na snazi već dulji niz godina.
Nekada prije, u vrijeme kada je direktor bio Miljenko
Ptiček, programom održavanja bile su određene još jedna
do dvije košnje više tijekom godine po pojedinoj zoni – kaže
Runac.
Dodaje da su prošli tjedan Parkovi tražili da se u program
održavanja uvrsti još jedna košnja više.
– Čini se da je Grad voljan tako napraviti i to bi trebalo ući u
rebalans proračuna – najavljuje Runac onaj dio posla koji sada
nije na Parkovima, nego na Gradu.
No koliko sve to košta i koliko bi dodatno koštala još ta jedna
košnja?
– Cjelokupno održavanje zelenih površina Grad plaća 6,3
milijuna kuna, od čega košnja čini 3,2 milijuna
kuna. Ova dodatna košnja Grad bi stajala još
395.000 kuna – iznosi direktor brojke.
Za kraj kaže da ima potrebu zaštiti radnike Parkova od kritike
pojedinih građana.
– Treba pohvaliti ljude koji rade, a ne samo kritizirati. Težak
je to posao i oni ga rade dobro i kvalitetno i stojimo iza
svakoga od njih – poručuje Runac.