Ljubiteljima horora prezentirana je kratka povijest horora kao književnog žanra te pregled ekranizacija poznatih horor klasika.
Književnik Denis Peričić i novinar
Kristijan Petrović, varaždinsku su javnost u
sklopu predavanja ‘S papira na platno’, održanom
u kinu Gaj povodom
Halloweena, upoznali s poviješću horor
književnosti, ali i ekranizacijom najpoznatijih gotičkih novela.
– Iako se po mišljenju nekih filmskih, pa čak i književnih
kritičara i nije pokazao kao najcijenjeniji žanr, upravo je
horor u samom početku razvoja kinematografije punio kino dovrane
i bio najzastupljeniji na filmskom platnu – na održanom je
predavanju istaknuo Petrović.
Ukratko saževši literarne i pučke preteče te vjerske i sociološke
preduvjete, Denis Peričić
jepredočio razvoj horora kao
književnog žanra kakvog danas poznajemo.
Začeci su, kako je istaknuto na predavanju, u tzv. gotičkim
romanima, od kojih je prvi ‘Ortrantski dvorac’ Horacea
Walpolea iz 1764., a taj trend uspješno su slijedili
Beckford, Anne Radcliffe i M. G. Lewis.
– U ranom 19. stoljeću priče nadnaravne jeze i mistike pišu
njemački pisci, od kojih je najpoznatiji E. T. A.
Hoffmann, ali i skupina oko engleskih ‘jezerskih
pjesnika’, ponajviše Mary Shelley
(‘Frankenstein’). Njemački pisci utječu na genijalnog
Edgara Allana Poea te na cijeli niz američkih
autora, sve do početka 20. stoljeća, kada H. P.
Lovecraft redefinira žanr i spaja ga s SF-om,
što je zametak izvrsnih filmskih hibrida poput Scottova
‘Aliena’ – kazao je Peričić, koji je na
kraju spomenuo i hrvatske autore koji razmjerno rano,
ali vrlo uspješno pišu jezovite proze – u prvom redu
Matoša Gjalski i Galović.
Petrović se u svom dijelu predavanja više okrenuo na razvoj horor
filmografije od njenih samih početaka koja je većinom bazirana na
najpopularnijoj gotičkoj noveli Brama Stokera –
Dracula.
Spomenuo je i najpoznatije glumce koji su svoju karijeru
izgradili upravo glumeći u horor filmovima, među ostalima
Belu Lugosia i Christophera Leea.
– Američke, ali i engleske filmske kuće, ponajprije Universal i
Hammer studios eksploatirale lik Dracule u svojim zlatnim danima,
a njemu su se pridružili Frankensteinovo čudovište Wolf
man i Mumija – kazao je.
Tijekom predavanja spomenulo se i ime najekraniziranijeg horor
pisca današnjice Stephena Kinga, a Petrović se
osvrnuo i na samostalan život horor žanra koji se od početka
’70-tih, ne računajući Kinga Blattya i Barkera,
više ne bazira toliko na književnom predlošku, što pak na
filmska platna dovodi ikone horora ’80-tih kao što su
Michael Myers, Jason Voorhees i Freddy Krueger.
