U Varaždinu su se tiskale brojne knjige, među kojima i prve medicinske knjige na hrvatskom jeziku čiji je autor bio liječnik Ivan Lalang.
3.12.1772. Magistrat Varaždina odobrava otvaranje tiskare
Ivana Trattnera. Nakon sjednice gradskog
poglavarstva Varaždina, razmotrena i prihvaćena je ponuda bečkog
tiskara Ivana Tome Tratnera da utemelju svoju podružnicu u
Varaždinu. Već u siječnju iduće godine Tratner dobiva privilegije
otvaranja tiskare i pravo da prodaje školske knjige u Hrvatskoj.
Tiskara je svoje prostore imala u gradskoj vijećnici do
1786.godine kada je preseljena u Zagreb. U Varaždinu su se
tiskale brojne knjige, među kojima i prve medicinske knjige na
hrvatskom jeziku čiji je autor bio liječnik Ivan
Lalang.
3.12.1869. U Varaždinu rođen je Stjepan Srkulj, povjesničar i
političar. Maturirao je u Gimnaziji u Varaždinu te studirao
povjesne znanosti. Radio je kao srednjoškolski profesor, autor je
udžbenika iz povijesti i znanstvene studije ‘Hrvatska povijest u
devetnaest karata’ i ‘Izvori za hrvatsku povijest’. U dva
navrata – 1917. te 1932. godine biran je za zagrebačkoga
gradonačelnika. Umro je 1951. godine.
3.12.2008. U svojem varaždinskom slikarskom ateljeu umro je
slikar Jurica Varga. Rođen je u Varaždinu
1950.godine, nakon školovanja radio je u Varaždinskoj industriji
svile gdje je uredio svoj prvi atelje. Izlagao je na više od
stotinu kolektivnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, organizirao
je i sudjelovao na likovnim radionicama i kolonijama, bio je član
Likovnog udruženja Varaždina, voditelj likovne grupe Društva
distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize te ostalih
tjelesnih invalida, vodio je sekciju udruženih likovnih
varaždinskih stvaralaca. U obimnom slikarskom opusu Jurice Varge
dominirale su varaždinske teme – dravski pejzaži, zagorski
krajolici, vedute, portreti. Dobio je brojna priznanja, a
Društvo prijatelja dvorca Maruševec proglasilo ga je svojim
‘dvorskim slikarom’.
3.12.1996. U Gradskoj knjižnici i čitaonici Metel Ožegović
predstavljena je zbirka pjesama ‘Srušeni tornjevi’ župnika,
prognanika i pjesnika iz Slunja Mile Pecića.
Predstavljena zbirka sadržavala je 60 pjesama koje su nastale u
ratu i progonstvu. Pjesme svjedoče o svemu što je autor vidio i
doživio sa Slunjanima tijekom pet ratnih i prognaničkih godina.
Stoga su pjesme Mile Pecića imale i povijesnu vrijednost.