Stoljećima, sve do 1910. godine, ulica se zvala Dućanska kada joj je gradsko poglavarstvo dalo novo ime po dubrovačkom pjesniku Ivanu Gunduliću.
8.12.1894. Na središnjem varaždinskom trgu pred Vijećnicom, u
prizemlju nove dvokatne palače ‘Varaždinske štedionice’ otvorena
je moderna ‘Centralna kavana’. Tvrtka Siemens i
Halske instalirala je kućnu električnu centralu pa su Varaždinci
u kavani prvi put vidjeli električno svijetlo u svom gradu.
‘Centralna kavana’ na Korzu stoji i danas pod imenom – ‘Grofica
Marica’.
8.12.1688. Posvećena je zavjetna kapelica Sv. Fabijana i
Sebastijana na kraju ondašnje Štajerske, a danas
Optujske ulice. Kapelicu je dalo sagraditi Gradsko vijeće u znak
zahvalnosti što je 1682. godine strahovita epidemija kuge
zaobišla Varaždin. U toj epidemiji koja je u varaždinski kraj
stigla iz srednje Europe umrlo je mnogo ljudi u obližnjim
naseljima, ponajviše u Ivancu, Gornjoj Voći, Vidovcu,
Križovljanu, ali i u gradovima Grazu i Ptuju s kojima je Varaždin
imao tijesne trgovačke veze. U kapelici Sv. Fabijana i
Sebastijana sačuvane su vrijedne slike varaždinskih slikara.
8.12.1973. Svečano je u dvorani ‘Varaždin’ u Graberju
otvoreno V. svjetsko prvenstvo u rukometu za
žene. Svečano otvaranje V. SVEP-a počelo je ulaskom
učenica varaždinskih osnovnih škola odjevenih u narodne nošnje sa
zastavama zemalja učesnica prvenstva, a zatim su se publici
predstavile rukometašice kvalifikacijske skupine D koja je igrala
u Varaždinu. Inozemni gosti bili su puni riječi pohvala na račun
organizatora. Najveći dio tereta oko organizacije ovog Svjetskog
prvenstva podnijeli su Krešimir Petanjek i Srećko
Tkalčec.
Jedna od najstarijih varaždinskih ulica, današnja
Gundulićeva s jednokatnim kućama, prvi se puta
spominje u 16. stoljeću i bila je dio Župnog trga. Povezivala je
ulazna južna gradska vrata sa središnjim trgom i Vijećnicom.
Stoljećima, sve do 1910. godine, ulica se zvala
Dućanska kada joj je gradsko poglavarstvo dalo novo ime po
dubrovačkom pjesniku Ivanu Gunduliću. U toj
gradskoj ulici, koju Varaždinci i danas zovu Dućanska, bile su
brojne prodavaonice s mirodijama, bombonima, kavom, mješovitom
robom, radionice limara, vlasuljara, obućara, šeširdžija, tu su
bile brijačnice, radila je ljekarna ‘K zlatnom anđelu’, Gradska
štedionica, Banka i mjenjačnica, Kotarski sud. Dućanska –
Gundulićeva ulica ostala je do danas jedna je od najživljih
gradskih prometnica.