Izvješće pokazuje da su prema strukturi kaznenih djela, najveći udio zatvorenika činili zatvorenici koji su počinili kazneno djelo protiv života i tijela.
U zatvorskom je sustavu tijekom 2018. godine bilo primijenjeno
samo 56 prisilnih mjera, što pokazuje da je sustav organiziran i
funkcionira, ocijenio je u petak ministar pravosuđa
Dražen Bošnjaković na sjednici Vlade koja je
prihvatila Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i
odgojnih zavoda za 2018.
Hrvatska ima 14 zatvora, sedam kaznionica, dva odgojna zavoda i
ukupni kapacitet da može primiti 3900 zatvorenika u određenom
trenutku, a kroz zatvorski sustav u 2018. godini prošlo je više
od 11 tisuća zatvorenika, naveo je ministar.
Od tog broja kaznu zatvora izdržavalo je 4119 zatvorenika (nakon
pravomoćne presude), preko 4 tisuće izdržavalo je mjeru istražnog
zatvora, a ostatak je bio vezan uz određene prekršajne postupke.
– Važno je istaknuti da je na ovih 11 tisuća zatvorenika bilo
primijenjeno samo 56 prisilnih mjera. To govori da uvjeti u našim
zatvorima nisu takvi da se primjenjuje fizička sila nego je
sustav organiziran i funkcionira – ocijenio je Bošnjaković.
U 2018. godini umrlo 18 zatvorenika
Resorni ministar posebno se osvrnuo na smrtne slučajeve u
zatvorima na što je, kako je rekao, javnost opravdano posebno
senzibilizirana. Naveo je kako je u 2018. godini umrlo 18
zatvorenika.
– To su različiti razlozi i za svaki postoji medicinska
dokumentacija. Negdje su to posljedice bolesti s kojima su oni
već došli u sustav, negdje je to posljedica srčanog udara… Na
11 tisuća ljudi netko može reći da je to puno ili malo, ali mi u
okviru zatvorske bolnice pokušavamo i dajemo svu uslugu koju
možemo, a tamo gdje ne možemo upućujemo ih u druge bolnice.
Međutim, i u okviru takvog sustava događaju se ove stvari – rekao
je.
Izvješće pokazuje da su prema strukturi kaznenih djela, najveći
udio u ukupnom broju zatvorenika činili zatvorenici koji su
počinili kazneno djelo protiv života i tijela (36,59 posto) i
kaznena djela protiv imovine (32,98 posto), slijede kaznena djela
protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (9,79 posto),
protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (7,73 posto), djela
protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (2,92 posto) te
protiv opće sigurnosti ljudi i imovine (2,74 posto).
U 2018. godini, pokazuje izvješće, broj evidentiranih pokušaja
bjegova bio je manji u odnosu na godinu ranije – pet
evidentiranih pokušaja bijega prema šest u 2017. godini.