U ovoj godini prve uvjete za mirovinu stječu žene rođene 1962. godine ako su skupile 32 godine i šest mjeseci radnog staža.
Nakon odustajanja od povećanja radnog vijeka, Hrvatska se
vratila na sporiji režim ujednačavanja radnog vijeka žena i
muškaraca.
U ovoj godini prve uvjete za mirovinu stječu žene rođene 1962.
godine ako su skupile 32 godine i šest mjeseci radnog staža.
Datum rođenja određuje točno vrijeme stjecanja prava na
prijevremenu mirovinu, koja se u 2020. godini može ostvariti s
navršenih 57 i pol godina.
Uz propisanu dob, minimalni je uvjet za prijevremenu mirovinu i
32 i pol godine radnog staža. Za godinu dana, minimalna dob za
prijevremenu mirovinu penje se na 57 godina i 9 mjeseci i tako će
se postupno povećavati sve do kraja 2029., kada istječe
prijelazno razdoblje.
Promjena zakona odgođena
U punu starosnu mirovinu žene ove godine odlaze sa 62 godine i
šest mjeseci, dakle dvije i pol godine ranije od muškaraca. U
prijelaznom razdoblju svake sljedeće godine granica života i
staža povećavat će se za tri mjeseca, a radni vijek žena i
muškaraca izjednačit će se 2030. godine!
Dizanje radnog vijeka preko 65 godina zasad je odgođeno do
daljnjega. Vlada je pred kraj prošle godine iz ubrzane procedure
povukla i planiranu izmjenu Zakona o radu, koja je svima koji to
žele trebala omogućiti da nastave raditi do 68 godina.
Otpor takvom rješenju najviše su pružali poslodavci, koji su
procijenili da bi teret eventualnog otpuštanja starijih radnika
pao na njihova leđa. Hoće li se ta tema otvoriti sljedećih
mjeseci, dogovarat će se sa socijalnim partnerima.
Ranije zbog bolesti
U prvih 11 mjeseci prošle godine Hrvatska je dobila oko 45 tisuća
novih umirovljenika, a podaci kažu da žene u pravilu rade dulje
od propisanih minimalnih uvjeta. Primjerice, lani su žene
odlazile u prijevremenu mirovinu s prosječnih 58 godina i četiri
mjeseca, a u punu starosnu sa 63 godine i šest mjeseci.
Žene se najdulje zadržavaju u radnom odnosu u javnom sektoru,
gdje najčešće rade dok ne navrše 65 godina, a mnogi se bore da
rade i dulje. Pred kraj godine na pola radnog vremena bilo je
zaposleno oko 12 tisuća umirovljenika, među kojima je bilo 4500
žena. Svaka četvrta zaposlena umirovljenica radila je u trgovini.
Novost je od ove godine i niža penalizacija za prijevremene
mirovine, koja se za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu
smanjuje s 18 na 12 posto. Po novome, svaki mjesec ranijeg
odlaska u mirovinu kažnjavat će se s 0,2 posto manje mirovine (a
ne 0,3 posto kao dosad), s tim što su penalizacije pošteđene
osobe koje su se zaposlile u tinejdžerskoj dobi ili svojim ranim
dvadesetima.
Radnicima koji imaju 41 godinu staža i 60 godina života mirovina
se isplaćuje bez umanjenja. Mirovinski zavod podsjeća da se dobna
granica smanjuje i osobama koje rade na osobito teškim i za
zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima, primjerice
baletnim plesačima, opernim pjevačima, plesačima, dimnjačarima
ili osobama s invaliditetom.
Primjerice, ranije u mirovinu mogu osobe oboljele od distrofije i
srodnih mišićnih i neuromišićnih bolesti, oboljeli od
paraplegije, cerebralne i dječje paralize, multiple skleroze i
srodnih bolesti, slijepe osobe, gluhe osobe, gluhoslijepe osobe,
osobe oboljele od reumatoidnog artritisa i drugih sustavnih
upalnih bolesti zglobova i vezivnog tkiva (ankilozantni
spondilitis, psorijatični artritis, seronegativni artritis,
sistemski eritemski lupus, sklerodermija i
polimiozitis/dermatomiozitis), osobe kod kojih postoje
funkcionalni poremećaji zbog kojih se ne mogu samostalno kretati
bez uporabe invalidskih kolica te osobe s Downovim sindromom.
Inače, pravo na mirovinu pripada najranije od prvog sljedećih
dana nakon prestanka radnog odnosa ako je zahtjev podnesen u roku
od šest mjeseci od prestanka osiguranja, a ako je zahtjev
podnesen nakon isteka navedenog roka, osiguranik ima pravo na
mirovinu najranije šest mjeseci unatrag.