O nastanku imena Varaždin najopširnije je pisao povjesničar Julije Janković u knjizi 'Pabirci po povijesti Županije varaždinske' koja je objavljena 1898. godine.
13.1.1939. Grupa književnika Hrvatskoga zagorja, Podravine i
Međimurja održala je prvu javnu priredbu koja se
održala u prostorijama Narodne čitaonice u Varaždinu. Sudjelovali
i čitali su književnici Mihovil Pavlek Miškina, Vilko
Ivanuša, Stjepan Banek, Stjepan Galinec, Stjepko Ostroški,
Stjepan Bence i Bruno Steiner – Županić.
13.1.1796. U Varaždinu je umro zidar i graditelj Joanes
Adamus Posch. Osim gradnje mnogobrojnih zgrada prije
požara 1776. godine, njegovo najznačajnije djelo je sudjelovanje
u obnovi izgorjelog Varaždina. Posch je zaslužan da se prilikom
obnove sačuvala tradicija kasnobaroknog graditeljstva, a nove i
strane zidare koji su došli je učio te im nametnuo dotadašnji
stil gradnje palača i građanskih kuća. Neke od njegovih građevina
su Župna crkva svetog Nikole te crkve svetog Vida i svetog
Florijana. Joanes Adamus Posch rodio se 1729. godine u Austriji.
Varaždin je svoje ime dobio
spajanjem dviju riječi – varaš i tin. Riječ
VARAŠ, varoš, var, znači grad, a TIN u slavenskim jezicima
označava utvrđeno mjesto. U ranom srednjem vijeku, kada je
Varaždin dobio ime, varaš su zvali veće naselje gdje su živjeli
slobodni građani koji su se nazivali VARAŠČANI. Za razliku
od njih – ljudi koji su živjeli na vlastelinskim posjedima i
zaseocima bili su kmetovi, podanici gospodara. Srednjovjekovno
varaždinsko naselje bilo je utvrđeno bedemima i opkopima
napunjenim vodom pa je imenu VARAŠ dodana riječ TIN. Naselja,
koja završavaju s riječju TIN, najviše ima u Češkoj, među njima
su od poznatijih Karlovtin, Vltavotin, Hostin. Kao Varaždin na
sličan način dobili su imena gradovi Petrovaradin i Varadin. O
nastanku imena Varaždin najopširnije je pisao povjesničar Julije
Janković u knjizi ‘Pabirci po povijesti Županije varaždinske’
koja je objavljena 1898. godine.