Za predsjednika je izabran odvjetnik Pavao Ćepolo i već prve godine pokrenute su brojne akcije.
27.2.1889. Održana je prva glavna skupština Društva za
poljepšavanje Varaždina. Za predsjednika je izabran odvjetnik
Pavao Ćepolo i već prve godine pokrenute su
brojne akcije. Zasađen je drvored divljih kestena u Ludbreškoj
ulici, današnjoj Ulici Petra Krešimira IV., preko livada
napravljen je šetališni put prema Dravi, dogovoreno je da se
popravi put od Graberja prema groblju. Od gradskog poglavarstva
Društvo je zatražilo da se naprave klupe i stolovi za tržnicu
kako se živežne namirnice ne bi držale na zemlji. Tržnica je
klupama i stolovima opremljena 1891. godine. Članovi Društva za
poljepšavanje Varaždina uredili su šumarak Dubravu kod Turčina
koja je bila i vlasništvu grada, na 11 jutara stvoren je lijepi
perivoj kuda su vikendom Varaždinci dolazili na izlete. S lijeve
strane ulaza u Stari grad 1895. godine napravljeno je prvo
gradsko dječje igralište. Stalno se vodila briga da u
Kolodvorskoj, Dravskoj i drugim ulicama budu klupe za odmor i da
Gradsko šetalište bude uredno i privlačno šetačima.
Udruživanje majstora pojedinih zanimanja u cehovske organizacije
u srednjovjekovnom Varaždinu susrećemo u 16. stoljeću kada
dobivaju svoja cehovska pravila koja im određuju način života i
rada. Prva Pravila odobrena su 1557. godine obrtnicima u cehu
brijača, ranarnika i kupalištara. Ta pravila su prepisana od
istovrsnog ceha brijača, ranarnika i kupalištara iz Požuna
– Bratislave, a iste godine 1557. godine varaždinski krznari
prepisuju pravila svojih kolega iz Graza. Dvije godine
kasnije u Varaždinu se spominju tri ceha: krojački
ceh, postolarski ceh i zajednički ceh majstora sedlara,
uzdara, kopljara, lučara, štitara i krznara. Godine 1561. pravila
dobivaju i članovi tkalačkog ceha u kojem je bilo sedam majstora.
Kasnije su utemeljeni cehovi ostalih obrtnika. Cehovska pravila
odobravao je gradski sudac a onda bi ih slali u dvorsku
kancelariju da ih potvrdi kralj. Prema usvojenim pravilima morali
su se ponašati svi pripadnici ceha – majstori,
pomoćnici, šegrti – i u slučaju kršenja odredbi, kazne su se
uplaćivale u cehovsku blagajnu iz koje se financirao rad ceha.