Gimnazijski profesori i njihovi kolege iz drugih gradova tijekom deset godina održali su više od 500 predavanja, organizirali brojne izložbe, priredbe, svečanosti...
13.4.1874. Nakon otvaranja nove kazališne
zgrade u rujnu 1873. godine, kada su izvođene predstave na
hrvatskom jeziku, predstave na njemačkom jeziku izvodi družina
njemačkog kazališta Olge Stefani.
To je potaklo varaždinske rodoljube da utemelje Hrvatsko
dobrovoljno glumište koje je donijelo svoja pravila 13. travnja
1874. godine. U uvodu Pravila se navodi: “Hrvatsko dobrovoljno
glumište sačinjava družtvo naobraženih mladića, gospodična i
muževa neporočna glasa i valjana značaja, koji se u tu svrhu
sjediniše da se utemelji fond za ustrojenje hrvatskog narodnog
pozorišta u Varaždinu, za podupiranje dobrotvornih svrhah.” Prvi
predsjednik društva bio je Vladoj
Perko.
13.4.1932. U Varaždinu je rođen Đuro
Mihinjač, slikar, likovni pedagog. Diplomirao je na
slikarskom odjelu zagrebačke Škole za primijenjenu umjetnost i na
studijskoj grupi likovnih umjetnosti Pedagoške akademije u
Čakovcu. Radio je kao nastavnik likovnog odgoja u Drugoj osnovnoj
školi u Varaždinu. Imao je sedam samostalnih izložbi u
Varaždinu, Čakovcu, Zagrebu i sudjelovao na kolektivnim izložbama
slikara i kipara Hrvatskog zagorja i Međimurja. Slikao je
tehnikama – prešanim ugljenom, uljem na platnu, jajnom temperom
na drvetu. Njegovi likovi su osebujni, slike bogate bojama. Pisao
je i poeziju, 1986. godine objavljena mu je zbirka stihova “Jeka
čudna, tražeća.” Đuro Mihinjač umro je u Varaždinu 28. kolovoza
1982. godine.
13.4.1906. Poslije jednogodišnje eksploatacije
zatvoreno je rudarsko okno “Jozef” kod
sela Kuljevčice. Bio je to prvi ugljenokop na nalazištima lignita
ivanečko – ladanjskog bazena. Jama Jozef aktivirana je ponovno
1953. godine i radila je do 1970. kada su zatvorena sva okna u
Kuljevčici.
13.4.1458. nakon što su se predstavnici
slobodnog i kraljevskog grada Varaždina – župnik Ivan i građanin
Andrija Pivarić u Budimu požalili kralju Matiji
Korvinu na nasilje pojedinih vlastelina prema
Varaždincima, kralj je 13. travnja 1458. godine donio povelju
kojom je zabranio županima, podžupanima i plemićkim sucima
varaždinske županije da im sude i presuđuju. Za nesporazume
između građana Varaždina i plemića, odnosno ostalih žitelja
u županiji, jedini nadležan bio je kralj ili kraljev sudac.
13.4.1930. Okončala je djelovanje
Varaždinska gimnazijska ekstenza koja je od
1920. godine bila okosnica kulturnog i prosvjetnog života u
gradu i njegovim obližnjim naseljima. Gimnazijski profesori i
njihovi kolege iz drugih gradova tijekom deset godina održali su
više od 500 predavanja, organizirali brojne izložbe, priredbe,
svečanosti. Osim u Varaždinu, Ekstenza je priređivala predavanja
u obližnjim mjestima: Ludbregu, Ivancu, Knegincu, Vidovcu i
drugdje. Aktivnosti Ekstenze nastavilo je Pučko sveučilište