Tijekom 2019. godine evidentirano je 149 požara na otvorenom, što je za 381 posto više nego 2018. godine kada je evidentiran 31 požar na otvorenom.
– Podsjećamo građane da prilikom spaljivanja biljnog otpada na
otvorenim prostorima, šumama i poljoprivrednim površinama,
posebnu pozornost obrate pri rukovanju vatrom ili lakozapaljivim
predmetima koji bi mogli izazvati požare, koji kao rezultat mogu
imati tragične posljedice – stoji u priopćenju PU varaždinske.
Naime, dolaskom proljeća i lijepog vremena, započinje sezona
čišćenja poljoprivrednih i drugih površina, poput vrtova i
okućnica, prilikom čega građani spaljuju biljni i drugi gorivi
otpad na otvorenom prostoru, čime se povećava opasnost od
nekontroliranog širenja požara na otvorenom.
– Na području nadležnosti Policijske uprave varaždinske tijekom
2019. godine evidentirano je ukupno 230
požara, što je za 140 posto više nego 2018.
godine kada je evidentirano 96 požara. Tijekom 2019.
godine evidentirano je 149 požara na otvorenom,
što je za 381 posto više nego 2018. godine kada
je evidentiran 31 požar na otvorenom.
U razdoblju od 1. studenog do 1. svibnja spaljivanje
korova je dozvoljeno, ali pozivamo građane na dodatan
oprez i stalni nadzor vatre do kraja spaljivanja suhe trave i
raslinja s ciljem zaštite osoba i imovine – poručuju iz polciije.
Podsjećaju građane da prilikom spaljivanja biljnog otpada na
otvorenim prostorima, šumama i poljoprivrednim površinama,
posebnu pozornost obrate pri rukovanju vatrom ili lakozapaljivim
predmetima koji bi mogli izazvati požare, koji se vrlo lako mogu
proširiti na šume, stambene i gospodarske objekte te ugroziti
ljudske živote.
– Također skrećemo pozornost da je za svako loženje vatre na
otvorenom prostoru potrebno pribaviti odobrenje nadležne javne
vatrogasne postrojbe i poduzeti odgovarajuće mjere
predostrožnosti.
Mjere zaštite
– U slučaju provođenja spaljivanja dužni ste poduzeti sljedeće
mjere zaštite od požara: prije početka loženja vatre o tome
obavijestiti nadležnu vatrogasnu postrojbu. Spaljivanje korova i
biljnog otpada napraviti na za to predviđenim mjestima, u
određeno vrijeme, sukladno odredbama Zakona o šumama i Odlukama o
spaljivanju korova i biljnog otpada koju donose gradovi, općine
ili županije.
Odabrati mjesto na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i
ostali biljni otpad na način da bude dovoljno udaljeno od
stambenih i drugih objekata, krošanja stabala, kao i od
električnih vodova i njihovih stupova kako bi se spriječilo da ih
plamen ili iskre ne zahvate. Prostor oko mjesta predviđenog za
spaljivanje očistiti od zapaljivog raslinja u širini najmanje 5
metara kako biste spriječili širenje požara.
Pripremiti sredstva za gašenje požara: vodu, pjenu, prah, a ako
nemate aparate za početno gašenje požara, poslužit će i pijesak,
lopate i slično. Vatru ne palite po noći i za vjetrovita vremena,
ne spaljujte istovremeno velike količine raslinja.
Osobe koje su koristile ložišta na otvorenom, dužne su
kontrolirati izgaranje i ne smiju napuštati mjesto dok se vatra u
potpunosti ne ugasi. Tek kad je vatra potpuno ugašena, što je
ispravno provjeriti prebacivanjem pepela i polijevanjem vodom,
osoba koja ju je prethodno zapalila, a potom na ispravan i
siguran način ugasila u potpunosti, smije napustiti to mjesto.
U slučaju izbijanja požara odmah pozovite vatrogasce na broj 193!
– stoji u obavijesti.
Također, apeliraju na osobe starije životne dobi i lošeg
zdravstvenog stanja da ne pale biljni otpad.
– Preporučamo da biljni otpad kompostirate, a u slučaju
spaljivanja o svojoj namjeri obavijestite vatrogasce i
pridržavajte se važećih propisa o loženju vatre na otvorenom.
Predviđene kazne
Za vrijeme požarne sezone na snazi je potpuna zabrana
loženja vatre na otvorenom prostoru.
– Temeljem Zakona o zaštiti od požara, za fizičku
osobu koja izazove požar propisana je novčana kazna
od 15.000 do 150.000 kuna ili kazna
zatvora do 60 dana. Istim je Zakonom propisano da će se
osoba koja izazove požar iz nehaja, što je najčešći slučaj kod
požara otvorenih prostora, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od
2.000 do 15.000 tisuća kuna.
Također, propisana je i novčana kazna u iznosu od 1.000
do 15.000 kuna za prekršaj fizičke
osobe koja ne prijavi nastanak požara i ne dostavi sve
informacije o požaru.
Istim Zakonom, za pravnu osobu koja propustom
izazove požar, predviđena je kazna od 15.000 do 150.000
kuna, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi od
2.000 do 15.000 kuna.
– Osim toga, ovakvim nepromišljenim radnjama građani mogu
počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine
općeopasnom radnjom ili sredstvom, za koje se može izreći kazna
zatvora do tri godine, ako je djelo počinjeno iz nehaja, a ako je
počinjeno s namjerom, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci
do pet godina, ovisno o posljedicama.
Apeliramo na građane da ovo upozorenje shvate ozbiljno, kako bi
opasnost od izbijanja požara i njegovog širenja sveli na minimum
i time dali vlastiti doprinos u efikasnom provođenju mjera
zaštite od požara.
Posebnu pozornost obratite na moguće požare u svojoj okolini, ali
ujedno i na osobe koje bi se s tim mogle dovesti u vezu te
saznanja o tome odmah dojavite policiji na 192 ili Službi civilne
zaštite na broj 112.
– Zapamtite, savjesnim ponašanjem i brigom za okolinu, smanjuje
se mogućnost izbijanja većih požara koji kao rezultat mogu imati
tragične posljedice – poručuje policija.