'Crkva ima povjerenje u svijet, ali i svijet u Crkvu, opravdajmo to povjerenje', poručio je biskup u svome pismu svećenicima.
Varaždinski biskup Bože Radoš uputio je u petak 1. svibnja pismo
svećenicima o slavljenju svetih misa i drugih liturgijskih
slavlja u vrijeme zaraze koronavirusom.
– Ovime vam želim dostaviti i preporučiti posljednje preporuke
Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a koje se odnose na vjerska
okupljanja u crkvama i molitvenim prostorima. One su donesene s
obzirom na postupno popuštanje mjera proglašenih u svrhu
sprečavanja ove teške zarazne bolesti u našoj domovini. Pozivam
vas da se s njima detaljno i pažljivo upoznate kako biste ih
mogli primjenjivati te vas molim da s uputama upoznate što prije
i vaše suradnike, osobito one koji će vam biti na pomoći da ih
odgovorno provodite u vašim zajednicama – stoji između ostalog u
pismu biskupa Radoša.
Osim toga, mons. Radoš u svome pismu podsjeća i na pismo biskupa
Hrvatske biskupske konferencije svećenicima i vjernicima o
slavljenju svetih misa i drugih liturgijskih slavlja u vrijeme
epidemije COVID-19, kao i na preporuke za sprječavanje zaraze
COVID-19 tijekom obreda u crkvama i molitvenim prostorima vezano
uz vjerska okupljanja.
U nastavku prenosimo cjelovit tekst biskupova pisma svećenicima.
Draga braćo svećenici,
Crkva živi od euharistije! (Ecclesia de Eucharistia, br.
1).
Koliko smo snažno proteklih više od mjesec dana osjećali ove
riječi svetoga pape Ivana Pavla II. u okolnostima u kojima nismo
mogli redovito s Božjim narodom slaviti Euharistiju. Iako smo ih
preporučivali Božjoj dobroti, slavili s njima duhovno povezani,
za njih i na njihove nakane prikazivali svete mise, ipak je
nedostajala fizička prisutnost, njihovo aktivno sudjelovanje, ona
tjelesnost obilježena patnjama i bolima života, ranjena grijehom,
ali i otkupljena i proslavljena Kristovom žrtvom koja se u
euharistiji obnavlja i posadašnjuje. Ujedno smo trpili zajedno s
njima i za njih i onda kada neki od njih nisu mogli razumjeti i
prihvatiti zašto smo tako morali postupiti. Zato nas neizmjerno
raduje ovaj trenutak u kojem ponovno možemo, doduše razborito i
oprezno, pozvati vjernike da nam se sada i fizički pridruže u tom
“sakramentu pobožnosti, znaku jedinstva, vezu ljubavi, vazmenoj
gozbi, na kojoj se Krist blaguje, duša se napunja milosti i daje
nam se zalog buduće slave” (KKC, br. 1323).
Ovime vam želim dostaviti i preporučiti posljednje preporuke
Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a koje se odnose na vjerska
okupljanja u crkvama i molitvenim prostorima. Iste su donesene s
obzirom na postupno popuštanje mjera proglašenih u svrhu
sprečavanja ove teške zarazne bolesti u našoj domovini. Pozivam
vas da se s njima detaljno i pažljivo upoznate kako biste ih
mogli primjenjivati, te vas molim da s uputama upoznate što prije
i vaše suradnike, osobito one koji će vam biti na pomoći da ih
odgovorno provodite u vašim zajednicama.
Hajdete, pripravite nam veliko blagovalište (Lk
22,8.12).
Ovaj nalog kojim Gospodin šalje Petra i Ivana da priprave Pashu,
osobito nam sada odzvanja u ušima. I nas Gospodin sada poziva da
pođemo i pripravimo, učinimo sve kako bismo mogli zajedno s Njime
i jedni s drugima u ljubavi blagovati. Za to je potrebno sve
pripraviti, Isusov nalog je jasan i detaljan. Tako i mi, dragi
svećenici, potrudimo se da, kada naši vjernici dođu na nedjeljno
slavlje, sve bude spremno i pripravljeno, a sukladno uputama koje
smo dobili. Vjerujem da će se naći, osobito među članovima župnog
pastoralnog vijeća i drugim župnim suradnicima, onih koji će
zajedno s vama potruditi se da prostor za euharistiju bude
uređen, prozračan i očišćen, posebno pripravljen kako bi primio
vjernike koji će doći na svetu misu. Potrebno je da prostor
ostane takav cijelo vrijeme, te neka se stoga češće čisti i
uređuje. Sukladno preporukama, neka se i dalje poštuju sve mjere
higijene i dezinfekcije prostora, osobito onih površina s kojima
su vjernici češće u kontaktu. Kao što se i inače trudimo da
prostor slavlja bude što je moguće ljepše uređen – Bogu na slavu,
neka sada bude još i više u brizi i odgovornosti jednih za druge.
Što se tiče prostora za slavlje euharistije, preporuka ostaje da
on bude vanjski. Mnogi od vas imaju vlastiti prostor oko crkve,
često opremljen i vanjskim oltarom za slavlja župnih svečanosti i
blagdana. Neka to bude prva mogućnost koju bi bilo potrebno
realizirati. Možda to neće biti moguće već ove nedjelje, ali
svakako je bitno da to pokušamo učiniti. Vanjski prostor
omogućuje da se prijenos zaraze svede na najmanju moguću mjeru,
ali da se i vjernici na taj način lakše rasporede. Svakako je
potrebno i s obzirom na prostor, bilo vanjski bilo unutarnji,
označiti mjesta, a na način da se poštuje propisana udaljenost.
Najbolje je da vjernike na označeno mjesto upute ‘vratari’ koji
će ih, kao u prvim kršćanskim vremenima, dočekivati na ulasku u
crkvu. Oni će se pobrinuti da svatko slijedi mjere dezinfekcije
ruku. Ako je moguće, poželjno je da ulazak bude na jedna, a
izlazak na druga vrata. U svemu prije, tijekom i nakon slavlja
neka se poštuje pravilo da se vjernici što manje kreću s mjesta
koje im je dodijeljeno, a kako bi se što više osigurala njihova
međusobna udaljenost. Tako neka se provodi i prilikom
podjeljivanja svete pričesti. Neka i svete mise, posebno u
zatvorenom prostoru, budu kraće, kako bi se spriječilo eventualno
širenje zaraze. Što se tiče ostalih uputa koje se odnose na samu
pripravu i tijek misnoga slavlja, upućujem i na moje prethodne
odredbe.
Vjernike je potrebno također podsjetiti da se i dalje uzdržavaju
od dolaska na slavlja ukoliko radi dobi ili bolesti pripadaju
posebno osjetljivim skupinama, a osobito ukoliko bi radi vlastite
zdravstvene situacije mogli predstavljati rizik za druge, kao i
podsjetiti da ih u tom slučaju zapovijed u savjesti ne obvezuje.
Na tu odgovornost prema zdravlju drugih pozivam još jednom i vas,
dragi svećenici, kojima je kao služiteljima svetih otajstava
povjerena briga za vjerničke zajednice. I mnogi od vas su, zbog
zdravlja i godina u kojima se nalazite, u situaciji da možete
olakšati zarazu, pospješiti razvoj i dovesti do gorih posljedica
ove teške bolesti. Budite razboriti i oprezni, slijedite
preporuke za zaštitu vlastitoga zdravlja, jer tako brinete i o
sebi, i o drugima. Ako osjećate bilo kakve poteškoće, zamolite
nekoga od kolega da vas zamijeni, ili ako to nije moguće otkažite
slavlje.
Vi ste Hram Božji (1 Kor 3,16)
Priprava za dostojno i sveto blagovanje Tijela Kristova nalaže
nam da brižno pripremimo i prostor duše sakramentalnom
ispovijedi, da se ne dogodi da itko bude “krivac tijela i krvi
Gospodnje” (1 Kor 11, 27-29). Omogućimo stoga našim vjernicima da
im svakodnevno, barem sat vremena, svećenik bude na raspolaganju
za svetu ispovijed. Slavlje sakramenta ispovijedi neka također
bude u potpunosti u skladu s preporukama mjera za slavlje
ispovijedi – u otvorenom i prozračnom prostoru, na vjernicima
vidljivom i lako dostupnom mjestu. Posebno neka se tom prilikom
pazi na intimitet i dostojanstvo svake osobe, kao i svetost i
nepovredivost sakramentalnog pečata.
Slavlje ostalih sakramenta (vjenčanja i krštenja) neka bude
sukladno ostalim specifičnim mjerama u broju predviđenih osoba i
s međusobnom udaljenošću, izbjegavajući gdje to nije nužno bilo
kakav fizički kontakt.
Što se tiče kateheza i ostalih puteva evangelizacije i dalje se
nastavite služiti svim prikladnim sredstvima kako biste bili
blizu svim svojim vjernicima, i to ne samo pojedinim katehetskim
skupinama kao što su djeca i mladi. Što se tiče podjeljivanja
sakramenata prve pričesti i krizme, komunicirao sam već u vezi
toga sa svim dekanima, a ostajemo i dalje u dogovoru. Razumljivo
je da u ovim okolnostima nismo u mogućnosti donijeti konačne
odluke.
Za sakrament bolesničkog pomazanja, budite na raspolaganju
vjernicima, poštujući mjere opreza i zaštite, a u zdravstvenim
ustanovama upute stručnih djelatnika. Kršćanski pogrebi i dalje
se održavaju sukladno preporukama civilnih vlasti, a sprovodne
mise neka se služe prema ovim preporukama. I u svemu ostalom,
draga braćo svećenici, dužni smo dosljedno poštivati donesene
preporuke, jer smo odgovorni, kako jedni za druge, tako i pred
društvenom zajednicom koja surađuje s nama u brizi za Domovinu i
cijeli svijet. Crkva ima povjerenje u svijet, ali i svijet u
Crkvu, opravdajmo to povjerenje, i budimo pravi Kristovi svjedoci
pa i pred onima koji nas niječu i osporavaju.
Krunica, slatki okov koji nas veže uz Boga (Krunica Djevice
Marije, br. 39).
Osobito mi je na srcu da u ovom Marijinom mjesecu pozovemo
vjernike na slavlje marijanskih pobožnosti u crkvi, kao i
svakodnevnu molitvu krunice u našim obiteljima. Moguće je
osigurati da vjernici dolaze u predviđenom broju, a uzevši u
obzir postojanje različitih župnih vjerničkih skupina, kao i
vjernika iz pojedinih dijelova župe, onako kako se to negdje i
običava na dan župnog klanjanja. Time ćemo paziti na ograničeni
broj, a s druge strane osigurati svakodnevnu prisutnost naših
vjernika na pobožnostima.
Blažena Djevica Marija oduvijek se u hrvatskome narodu slavila
kao zaštitnica i odvjetnica, najvjernija Majka i Kraljica Hrvata,
osobito u teškim trenucima naše povijesti. Stoga molimo zajedno
njezin zagovor i s vjerom joj ponovno s našim Blaženikom
prisegnimo: “Obećajemo da ćemo Ti ostati vjerni i iskreni
štovatelji. Vjerni dok budu žuborili potočići naši, šumile rijeke
naše, dok se bude pjenilo sinje more naše. Vjerni dok se budu
zelenile livade naše, dok su budu zlatile njive naše, dok se budu
sjenile tamne šume naše, dok bude mirisalo cvijeće Domovine
naše!”. Neka naše župe i domovi budu marijanska ognjišta, kuće
svete Obitelji u kojima se Bog rađa.
Konačno, naša nas liturgijska slavlja i pobožnosti obvezuju u
prilog potrebitih, osobito siromašnih u kojima prepoznajemo
Krista. Dok vam zahvaljujem što ih nismo zaboravili, i nećemo,
potičem vas da budemo darežljivi i za potrebe Crkve zagrebačke
koja je stradala u nedavnom potresu. Na srcu mi je osobito naše
Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište u Zagrebu. Volio bih da u znak
naše brige i povezanosti, a u duhu Nedjelje Dobroga Pastira,
pokažemo svoju svećeničku solidarnost i konkretnom gestom, svatko
od nas novčanim prilogom, na račun koji će vam se dostaviti,
pomogne da i dalje naša sadašnja i buduća zvanja imaju prikladno
mjesto svoje ljudske, intelektualne i vjerničke formacije.
Dragi svećenici, hvala vam na zauzetosti i pastirskoj ljubavi!
Budimo u svemu vjerni, zauzeti, dosljedni, razboriti i odgovorni
– vjerodostojna slika Dobroga Pastira!
Neka nas prati zagovor naše nebeske Majke Marije, naših svetih
zaštitnika sv. Marka Križevčanina i blaženog Alojzija Stepinca!
Bože Radoš
varaždinski biskup