Hrvatska je u usporedbi s drugim europskim zemljama jedna od sigurnijih država kad se radi o stopi kriminala, a i jedno od ugodnijih mjesta za život s obzirom na klimu, prirodu, opskrbljenost pitkom vodom i slično.
Prema statističkim podacima Ministarstva unutarnjih
poslova, Hrvatskih voda, Prirodoslovno-matematičkog
fakulteta u Zagrebu i Hrvatske vatrogasne zajednice za posljednje
četiri godine, Grad Lepoglava najsigurniji je
grad u Varaždinskoj županiji te jedan od najsigurnijih u
Hrvatskoj.
– Kad se govori o sigurnosti, u prvom se redu misli na opći
kriminalitet (krađe i sl.) kojih je u Lepoglavi bilo svega 1,57
na 1000 stanovnika. Isto toliko ima i Ivanec dok nešto slabije
rezultate imaju Novi Marof (1,73), Varaždinske Toplice (1,73),
Ludbreg (2,46) i Varaždin (2,76) – stoji u priopćenju.
Zamjenik gradonačelnika i predsjednik Vijeća za prevenciju
kriminaliteta grada Lepoglave Hrvoje Kovač
kratko je izjavio kako su ovo vrlo konkretni pokazatelji koji
iznova dokazuju da je Lepoglava mjesto za ugodan i siguran život
te dobro i sigurno poslovanje.
– Zajedničkim napornima svih dionika službi sigurnosti,
organizacija civilnog društva i odgovornih Lepoglavčana kroz
koordinaciju Vijeća za prevenciju kriminaliteta s posebnim
zadovoljstvom možemo gledati na naš zajednički rad proteklih
godina. Iznova potvrđujemo Lepoglavu kao siguran grad baš kao što
smo to potvrdili i 2016. godine na sličnom ovakvom istraživanju.
Naravno, ovo je još jedan podsjetnik na obavezu koju mi u Gradu
imamo, a koja se tiče stalnih i kontinuiranih aktivnosti kako
bismo našim sugrađanima osigurali zaista sigurnu Lepoglavu
– zaključuje Kovač.
Hrvatska je u usporedbi s drugim europskim zemljama jedna od
sigurnijih država kad se radi o stopi kriminala, a i jedno od
ugodnijih mjesta za život s obzirom na klimu, prirodu,
opskrbljenost pitkom vodom i slično.
Podaci Eurostata pokazuju da su hrvatski građani među građanima
Europske unije najsigurniji kad se radi o kriminalu, nasilju i
vandalizmu: samo 2,5 posto stanovništva Hrvatske bilo je žrtva
nekog oblika kriminala, što je gotovo sedam puta manje od
prosjeka EU (koji iznosi 14 posto) te čak desetak puta manje od
Bugarske, koja je sa 27 posto pogođenog stanovništva zasjela na
vrh crne ljestvice EU.
Osim statistika o broju provala, odnosno kaznenih djela općeg
kriminaliteta, analiza je dala i podatke o ugroženosti gradova od
poplava i potresa te statistiku učestalosti požara što zajedno
objedinjava samu komponentu sigurnosti lokalnih zajednica.
Kompletna interaktivna karta dostupna je na ovom linku.