MEDITERANSKA RUTA

Godišnje se samo u Hrvatskoj ilegalno ubije pola milijuna ptica: Zarada od trgovine je golema

Zarada od ilegalne trgovine pticama u stalnom je porastu, a stoji visoko na ljestvici najunosnijih ilegalnih poslova.

Samo u Sredozemlju godišnje se ilegalno ubije ili uhvati oko 23
milijuna ptica, prema najnovijim procjenama organizacije Bird
Life International, a druge procjene kažu da su te brojke i
daleko veće, čak i dvostruko veće, javlja
RTL
.

Ovi se katastrofalni podaci temelje na rezultatima regionalnih
projekata koji obuhvaća sve zemlje Mediterana, pa tako i
Hrvatsku, u kojoj na tom projektu zajednički rade Hrvatsko
društvo za zaštitu ptica i prirode iz Osijeka i zagrebačka Udruga
Biom, organizacija civilnog društva koja se bavi očuvanjem
prirode, njezinim promicanjem i popularizacijom.

Riječ je o projektu ‘LIFE Against Bird Crime’, koji ima za cilj
podizanje svijesti i jačanje kapaciteta za borbu protiv krivolova
na ptice u prioritetnim zemljama, a financiran je iz LFE programa
Europske unije. Problem krivolova na ptice ugrožava postizanje
ciljeva Direktive o pticama, ali i prvi cilj Strategije EU-a o
biološkoj raznolikosti, kojoj je zadaća postići mjerljivo
poboljšanje statusa vrsta značajnih za EU.

Mediteranske zemlje najgore su kada je u pitanju ilegalno
ubijanje ptica, upozorio je za Glas Slavonije pozivajući se na
Studiju Tibor Mikuška, član osječkog društva za zaštitu ptica i
prirode, zadužen za projekte: ‘Kao dio toga projekta postoji
jedan koji se zalaže za stvaranje sigurnog seobenog puta
“Zaštitimo jadranski seobeni put”, regionalni projekt u kojemu
sudjeluju zemlje tzv. zapadnog Balkana, od Slovenije sve do
Albanije. Nakon izrade te studije procijenili smo da u Hrvatskoj
strada pola milijuna ptica godišnje, čiji je najčešći uzrok
krivolov, a nešto manje trovanje i lov ptica pjevica. Procijenili
smo da su najčešća područja stradavanja ptica delta Neretve (zbog
krivolova), zadarsko područje Ravni kotari, sjeverozapadna
Dalmacija, otok Pag, a kod nas u Slavoniji to su najčešće
šaranski ribnjaci na koje u lov dolaze Talijani’.

Jadranski seobeni put migracijski je koridor koji milijuni ptica
selica iz Europe i zapadne Azije prate tijekom svoje seobe – u
jesen sa sjevera prema jugu, odnosno tijekom proljeća u suprotnom
smjeru.

Tijekom ovoga putovanja dugog više tisuća kilometara jedan od
čimbenika koji najviše ugrožavaju ptice selice svakako je
krivolov, uključujući ilegalno uzimanje ptica iz prirode te
trovanje. Dio ugroženih vrsta na tom putu izgubi toliko jedinki
da im je i opstanak vrste doveden u pitanje.

– Problem je da pravosuđe nije svjesno da se tu radi o kaznenim
djelima i onda kada se krivolovac i uhvati na djelu pravosuđe ga
oslobodi ili pak krivolovac plati toliko minimalnu kaznu da je
sve to zapravo beskorisno – pojašnjava ornitolog, dodajući
da sada zajedno s državnim tijelima nastoje poboljšati
prevenciju, a u osječkoj udruzi u posljednje vrijeme primjećuju
da policija postaje svjesna toga problema.

Mikuška tvrdi da u Hrvatskoj ima mnogo ljudi koji bi se trebali
boriti protiv krivolova, prije svega misleći na lovočuvare, a
studije pokazuju da krivolov najčešće obavljaju lokalni
stanovnici korištenjem nedopuštenih metoda: korištenjem zvučnih
vabilica, korištenjem drugih tipova klopki (mreže i zamke) za
ubijanje i hvatanje ptica, ubijanjem zaštićenih vrsta životinja,
lovom za vrijeme lovostaja, trovanjem neželjenih vrsta… Sve se
to čini zbog lake zarade.

Zarada od ilegalne trgovine pticama i drugim zaštićenim
životinjama jedno je vrijeme, prije početka migranske krize u
Europi, bila na trećem mjestu, i to odmah nakon ipak najunosnijih
ilegalnih poslova, trgovine drogom i oružjem.

Ona je u stalnom porastu, kako u cijelom svijetu tako i kod nas,
gdje se najčešće trguje pticama pjevicama kao što su češljugar,
zelendura, čižka i zimovka, koje se prodaju na ilegalnom tržištu
kućnih ljubimaca. Za ilegalni lov ptica propisana je prekršajna
odgovornost, a novčana kazna za fizičku osobu iznosi od 7.000 do
30.000 kuna.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@varazdinski.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije