Vještice, a s njima i rituali, simbolika, obredi i ostale pojavnosti, prate ljudski rod takoreći kroz cijeli njegov tijek postojanja.
U Velikoj koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu održat će se u
petak, 28. kolovoza, predavanje pod nazivom Nečastive, s
povijesnim prikazom vještica od antike do danas, koje je
pripremio varaždinski televizijski novinar i voditelj
Kristijan Petrović.
Predavanje počinje u 20.30 sati, a ulaz je
besplatan.
O predavanju
Kada nam netko danas spomene vješticu, vrlo brzo u glavi će nam
se stvoriti slika stare, krezube žene, kukastog nosa pokrivenog
bradavicama, kako se, zamotana u crninu i sa šiljastim šeširom,
suludo hihoće, miješajući u svom crnom kotlu napitak koji će
nekome nanijeti zlo. Imaginarij je to kojem su svakako pripomogle
bajke i pripovijesti braće Grimm, ali i Disneyjevi animirani
filmovi koji su odigrali veliku ulogu u stvaranju slike ovog
bića.
No, kako je zapravo izgledala vještica i tko je ona
bila?
Još u počecima čovječanstva vještica se spominje kao ona koja je
podizala mrtve, otkrivala skrivene tajne, liječila ili ubijala.
Njoj su se obraćali oni koji su izgubili svaku nadu, bolesni i
prognani, ali i oni koji su tražili ljubav, osvetu ili lijek za
svoju bolest. Bez obzira na to što je bila cijenjena, nje su se i
bojali jer se kretala između svjetova živih i mrtvih, bila je dio
prirode, a mogli ste je susresti i na tržnici. O njoj su pisali
Rimljani i Grci, dok su srednjovjekovni svećenici imali pune ruke
posla pišući o njezinoj zloći i nedaćama koje stvara i radi iz
čiste zabave.
Vještice, a s njima i rituali, simbolika, obredi i ostale
pojavnosti, prate ljudski rod takoreći kroz cijeli njegov tijek
postojanja, i to ne samo u mitovima, legendama i bajkama, već i u
jednoj od najmračnijih povijesnih epizoda kao što je bilo
razdoblje inkvizicije, odnosno crkveni progoni u prošlosti. No i
nakon završetka povijesne histerije i progona, vještica ne
prestaje buditi pažnju, ne odustaje, prisutna je i dalje među
nama budeći maštu i vraćajući nas u neka davna vremena.
Zanimanje za vještice ne prestaje ni u novije doba, čemu je dokaz
neopoganska religija wicca, s rastućim brojem sljedbenika u
cijelome svijetu. Hecata, Kirka, vještica iz Endora, Alice
Kyteler, Catherine LaVoisin, Morgana la Fay, Darvulia, Baba Jaga,
Marie Laveau, Barbara Celjska, Perchta – samo su neka od
imena fiktivnih ali i povijesnih žena koje su kroz sustav
vjerovanja, propagandu, urbane mitove i legende stekle taj toliko
prezren epitet; epitet one koja u društvu svoga crnog mačka još
uvijek u nekoj straćari usred mračne šume miješa svoj otrov u
crnome kotlu, spremajući se na novo zlo…
Jesu li zaslužile taj epitet, doznajte u priči Kristijana
Petrovića.
– Predavanje nije namijenjeno osobama mlađeg uzrasta. Molimo da
se pridržavate epidemioloških mjera – stoji u najavi.