Na nekim sudovima ipak su zabilježeni i pozitivni trendovi.
Prema podacima koje je Ministarstvo pravosuđa
objavilo o radu sudova od 2017. do 2019., na hrvatskim sudovima
ima dobrih i loših trendova.
Broj neriješenih predmeta na kraju 2019., njih 371.163, bio je za
13.000 veći nego godinu prije, ali to je još uvijek gotovo sto
tisuća manje nego 2017. Najveći udio u tim predmetima čini
povećanje od 64.000 neriješenih predmeta (31%) na općinskim
sudovima zbog stotinjak tisuća lani zaprimljenih predmeta
jednostavnog stečaja potrošača, a i povećanog broja tužbi za
“švicarce”.
U tri godine ostali smo bez 76 sudaca pa smo ih na početku 2020.
imali 1712. Dok je svaki rješavatelj (sudac i savjetnik) prije
tri godine rješavao u prosjeku 281 predmet, lani ih je rješavao
232. Prosječno vrijeme rješavanja predmeta produljeno je za 26
dana, na 260. Udio predmeta starijih od 10 godina na kraju 2019.
bio je 2,2%, odnosno 8176, dok ih je na početku 2017. bilo
15.373.
Od sudova izraziti problem s neriješenim predmetima ima Visoki
upravni sud gdje su po sucu na kraju 2019. imali 262 neriješena
predmeta, dok su ih 2017. imali 61. Po tom kriteriju još se
izdvajaju Općinski građanski sud u Zagrebu s 268 neriješenih
predmeta po rješavatelju iako su lani imali 11 sudaca manje nego
2018. Na tom sudu je i najviše, 2677, predmeta starijih od 10
godina ili 5,28% svih predmeta, te su s 318 (2018.) lani na 414
dana produljili vrijeme rješavanja predmeta, piše Večernji list.
Najdulje su predmet rješavali u Općinskom sudu u Splitu, 478
dana, 137 dana dulje nego 2017. te imaju i 1009 predmeta starijih
od 10 godina (3,67%). S time da, iako očekivano, predmet najdulje
rješavaju na Vrhovnom sudu, unatoč skraćenju za 93 dana, lani im
je trebalo 558 dana. I Općinski radni sud u Zagrebu treba 456
dana, 121 dulje nego 2017., a ima i trend porasta neriješenih
predmeta iako je lani bio blag. Čak 55 radnih sporova u Zagrebu
rješava se dulje od 10 godina.
Što se pozitivnih trendova tiče, u tri godine za 43% (4543)
smanjen je broj predmeta starijih od 10 godina na općinskim
sudovima, te 60% ili 2384 na županijskim sudovima, od čega 1392 u
Zagrebu. I broj neriješenih predmeta u tri godine je na
županijskim sudovima smanjen za 32% (17.735), 42% (22.333) na
trgovačkim (53% na Visokom trgovačkom sudu), 30% na upravnim
sudovima i 18% (3137) na Vrhovnom sudu.
Skraćeno je i vrijeme rješavanja predmeta na županijskim sudovima
za 43 dana, pa je sada 140 dana, za 49 dana na trgovačkim
sudovima (285 dana) i za 40 dana na upravnim sudovima. Od 15
županijskih sudova, najmanje riješenih predmeta po rješavatelju
imao je ŽS u Zagrebu 185 (27 i 30 manje nego 2017. i 2018.), a
najviše u Sisku 335 (80 i 62 više nego 2017.-2018.), dok su
ostali relativno ujednačeni sa po 194 do 239 predmeta. Ostali
imaju uglavnom mala godišnja odstupanja, a izdvajaju se ŽS u
Bjelovaru gdje su lani riješili 56 predmeta manje po rješavatelju
nego 2017., a u Zadru 27 više, zatim u Osijeku i Puli 42 i 28
više, a u Vukovaru 68 manje nego 2018.
Najveći sudovi imaju i najviše složenih predmeta, osobito
kaznenih, pa isključivo na broju riješenih predmeta ne treba
temeljiti ocjene o odnosu sudaca i sudova prema radu. U Splitu su
2017. bili na 181 predmetu po rješavatelju, dok su lani imali
195, iako su imali stvarno prisutna (bolovanja, posudbe…)
četiri rješavatelja manje (u dvije godine ostali su bez šest
sudaca, a imaju i savjetnika manje). U Osijeku su preklani bili
na 162 predmeta, a lani na 204, u Rijeci lani na 213, a prethodne
dvije godine na 197. Po vremenu potrebnom za rješavanje predmeta
(DT), najmanje ga je potrebno ŽS-u u Puli, 87 dana, u Sisku 111 i
u Karlovcu 112, a najviše vremena za predmet treba Rijeci, 181
dan, Dubrovniku 174 i Šibeniku 166. DT je od 2017. za sve
županijske sudove smanjen od 183 na 140 dana, a tomu su najviše
pridonijeli sudovi uz more.
Najveće je skraćenje postigao sud u Puli 75 dana, 71 u Splitu, 67
u Velikoj Gorici, 65 u Dubrovniku i Vukovaru, 61 u Sisku, 54 u
Šibeniku, 48 u Zadru… Od velikih sudova, sud u Zagrebu skratio
je vrijeme rješavanja za 30 dana, u Rijeci za 13 (s tim da su
preklani imali još 14 dana manje), dok je sud u Osijeku lani za
33 dana povećao svoj DT, i u tomu je bio iznimka, premašivši
hrvatski prosjek za četiri dana. Osječki sud izdvaja se i po
70-postotnom povećanju zaprimljenih predmeta, s 5025 na 8537, dok
iza njih lani slijede Bjelovar i Zadar s oko 14%, s time da je
osam od 15 županijskih sudova lani zaprimilo manje predmeta.
Osijek zbog toga ima i najlošiji omjer broja riješenih i
zaprimljenih predmeta (CR) – 86.
Ispod sto još je lani bio jedino sud u Rijeci 96, dok su svi
ostali sudovi rješavali više predmeta nego što su ih zaprimili.
Najbolji omjer imali su sudovi u Karlovcu i Puli 117, Sisku 116,
Splitu 114, Šibeniku 113…
Predmeta starijih od 10 godina na početku 2017. bilo je 3961 ili
4,98% svih županijskih predmeta, a u 2020. ušli smo s 1577 ili
4,2%.