Sve dok u drugoj polovici 20. stoljeća nisu iskopani kanali hidroelektrana na Dravi, rijeka je redovno plavila naselja uz obalu. Jedna od najvećih poplava dogodila se u proljeće 1827. godine, a posljednja velika bila je 1965. godine...
2.9.1991. Odlukom Izvršnog vijeća Skupštine općine Varaždin,
utemeljen je Sekretarijat informativno-propagandne djelatnosti
koji je odigrao značajnu ulogu u ‘Varaždinskim danima rata’.
Sekretarijat je priređivao press konferencije i tiskao glasila.
2.9.1948. Rukometaši ‘Slobode’ nastupili su prvi puta na
prvenstvu Hrvatske koje je organizirano kao turnir gradova.
Sudjelovale su ekipe Osijek, Zadar, Zagreb i Varaždin. Prvi
susret su Varaždinci izgubili od Zagreba sa 2:19 a u borbi za
treće mjesto poraženi su od Osijeka sa 1:5.
2.9.1965. Sve dok u drugoj polovici 20. stoljeća nisu iskopani
kanali hidroelektrana na Dravi, rijeka je redovno
plavila naselja uz obalu. Jedna od najvećih poplava dogodila se u
proljeće 1827. godine kada je došlo do naglog otapanja snijega u
Tirolskim i Koruškim Alpama. Tada su se ogromne količine vode
Drave preko noći izlile i poplavile sjeverni i zapadni dio grada
Varaždina, ljude su iz kuća morali preko krovova spašavati
čamcima. Srušeno je na desetke starih zgrada. Posljednja velika
poplava Drave bila je od 2. do 7. rujna 1965. godine kada je
poplavljeno oko 4500 hektara zemljišta i 450 stambenih i
gospodarskih zgrada. Pod vodom su se našla naselja Lovrečan Otok,
Virje Otok, Brezje Otok, Svibovec te dijelovi Petrijanca,
Sračinca, Zamlake i Žabnika. U gradu Varaždinu poplavljen
je bio sjeverni dio grada oko Štosovog
trga.
2.9.1681. U Varaždinu je umro Juraj Gajler,
poglavar isusovačke rezidencije. Rodio se 1615.godine u Novom
Mestu, nakon gimnazije u Ljubljani studirao je filozofiju i
teologiju u Gracu i Trnavi. Bio je misionar i vojni kapelan u
vojsci bana Nikole Zrinskog. Juraj Gajler obavljao je
dužnost upravitelja varaždinske gimnazije.