Sudac iz Varaždina komentirao je dolazak novog Ovršnog zakona.
Za mjesec i pol mogle bi ponovno početi ovrhe nad građanima.
Sredinom kolovoza istječe njihova obustava pa bi se preko noći
400 tisuća građana moglo naći u blokadi.
Time bi se ostvarile najgore slutnje o crnoj jeseni koja kuca na
vrata, a iako ministar pravosuđa i uprave nije sa sigurnošću
jutros poručio kako se ovrhe nastavljaju, ono što je sigurno je
da dolazi novi Ovršni zakon.
Gost
RTL-a Danas bio je predsjednik građanskog odjela Vrhovnog
suda Damir Kontrec.
Jedna od mogućih promjena u novom zakonu je i da se ovrhe vrate
na sudove, a onda bi, kaže Kontrec, oko pola milijuna ovršnih
predmeta koji su sada kod javnih bilježnika bili vraćeni
sudovima.
– Ali ovakva situacija i zakonsko rješenje koje imamo danas
uzrokovat će da će barem jedna petima predmeta, koji su kod
javnih bilježnika u zastoju, doći na sudove povodom pravnih
lijekova – rekao je Kontrec.
Kao ključni problem ovršnog sustava ističe česte izmjene zakona:
– Česte izmjene dovode do neujednačene sud prakse i potrebe da se
često puta gledaju prijealzne i završne odredbe koje se odredbe
ili na koje postupke se koje odredbe zakona primjenjuju. Drugi
bitan problem su troškovi postupka i to pogotovo ovrha na temelju
vjerodostojne isprave, gdje se često događa da trošak ovršnog
postupka zna nekoliko puta prijeći trošak glavničkog potraživanja
– kazao je Kontrec.
Postoji i ideja da bi blokirani dug vraćali u ratama.
– Logički gledano, ako netko nema novca i blokiran je, ne znam
kako će taj išta vratiti u ratama. Logički ne izgleda provedivo.
Ne znam kako će se omogućiti nekome tko nema i tko je blokiran da
otplaćuje u ratama – smatra Kontrec.
Komentirao je i problem kamata.
– Kamata je potraživanje koje teče od trenutka kad dužnik padne u
zakašnjenje. Nekada, prije puno godina, postajala je odredba
zakona da kad visina kamate dosegne glavnicu, da kamata prestane
teći. Danas toga nemamo. Ne bih rekao da je problem viša stopa
zatezne kamate koju imamo danas, stope koje smo imali tamo 90-ih,
2000. pa možda do 20120. kad je ona bila značajno veća. Međutim,
to je stvar zakonodavca. On je taj koji može odrediti kako će se
naplaćivati kamata. Dodatni problem je da Zakon obveznim
odnosima ima odredbu koja govori na koji način se plaća dug: prvo
se plaća trošak pa kamata, a tek nakon toga glavnica – rekao
je Kontrec.