U Hrvatskoj je prva knjiga o popularnom liku Petrice Kerempuha objavljena u Varaždinu 1834. godine...
14.10.1945. U zagrebačkom humorističnom listu
‘Kerempuh’ prvi se puta objavio lik Petrice Kerempuha autora
Ive Režeka, akademskog slikara iz Varaždina. U
Hrvatskoj je prva knjiga o popularnom liku Petrice Kerempuha
objavljena u Varaždinu 1834. godine. Bilo je to djelo pisca
Jakoba Lovrenčića ‘Petrica Kerempuh iliti življenje človeka
prokšenoga’.
14.10.1903. Umro je znanstvenik i doktor prava Bruno
Dirigl. Rođen je u Varaždinu 1859.godine a u Beču je
doktorirao pravo, radio je kao javni bilježnik i odvjetnik u
Varaždinu i Karlovcu. Objavio je brojne znanstvene radove o
odvjetništvu, bilježništvu i građanskom pravu. Bio je među
utemeljiteljima ‘Varaždinske industrijske zadruge’ i ‘Prvog
Hrvatskog varaždinskog dioničarskog društva za električnu
rasvjetu’ koje je 1895. godine sagradila električnu centralu
i uvelo električnu struju u Varaždin.
14.10.1663. U Krkancu kraj Varaždina rođen je grof
Baltazar Patačić, političar, književnik,
utemeljitelj čuvenog pijačkog društva ‘Pinta’. Školovao se u
Beču, Gracu i Zagrebu, sudjelovao je u ratu protiv Turaka gdje se
isticao junaštvom, predstavljao je hrvatsko plemstvo na krunidbi
kralja Josipa Prvog Habsburškog. Od 1693. godine bio je pravni
savjetnik u Ugarskoj kancelariji u Beču, od 1707. godine veliki
je župana Virovitičke županije. Kao pisac ostavio je u hrvatskoj
književnosti vrijedno djelo ‘Diarum’ – dnevnik. U
svojem dvorcu u Krkancu kraj Vidovca 1696. godine utemeljio
veselo društvo vinskih doktora pod imenom ‘Pinta’ u koje su
bili učlanjeni mnogi ondašnji uglednici među njima i pisac Pavao
Riter Vitezović, podban Ivan Rauh i drugi iz plemićkog,
činovničkog i crkvenog stališa. Grof Baltazar Patačić umro je u
prosincu 1719. godine i sahranjen je u baroknoj kapelici svetog
Antuna u Remetincu.
14.10.1991. Održan je osnivački skup Hrvatskog časničkog zbora za
područje općine Varaždin uz očekivanje da će vrlo brzo ova
vanstranačka i dobrovoljačka organizacija okupljati više od dvije
tisuće pričuvnih i aktivnih časnika. Prema riječima predsjednika
Hrvatskog časničkog zbora dr. Tomislava Jantola,
u to vrijeme rat u Hrvatskoj bio je ušao u fazu kada više
nije bilo dovoljno oslanjati se na dobrovoljačke snage, već se
trebalo intenzivno pristupati organizaciji Hrvatske vojske prema
svim načelima i pravilima koja vrijede za vojne strukture.
Zadatak Hrvatskog časničkog zbora bio je obuka i usavršavanje
svojih članova.