Povijesni podaci govore da je na području Varaždina početkom 12. stoljeća na prometnom čvorištu nastalo sjedište Varaždinske županije.
Tajanstveni srednjovjekovni objekt u kompleksu Starog grada u
Varaždinu ime je dobio po žitu jer se vjerovalo da je služio za
skladištenje usjeva, no pokazalo se da u vrijeme grofova Celjskih
to nije bilo tako, već da je se koristio za obranu od Turaka.
– Na žalost, konzervatorsko-restauratorski i arheološki radovi na
Žitnici nisu nastavljeni jer više nije bilo novca za istraživanja
– kaže nam kustosica u Gradskom muzeju Lovorka
Štimac-Dedić.
Pitanje je – kakve još tajne krije Žitnica? U časopisu “Radovi
Zavoda za znanstveni rad Varaždin” Anka Ćurić i
Daria Škarpa Dubreta iz Hrvatskog
restauratorskog zavoda iznijele su nove spoznaje do kojih su
došle prilikom radova na toj zgradi.
Otkriće da Žitnica nije služila samo za čuvanje žita promijenilo
je 2016. planove Gradskog muzeja o budućem korištenju
zgrade.
Stari grad u Varaždinu potječe iz 15. stoljeća i građen je u
vrijeme grofova Celjskih. Najstariji sloj
je zapadni dio kamenog južnog obrambenog bedema utvrde s
puškarnicama koji je nastao najkasnije u drugoj polovici 15.
stoljeća. U 16. i 18. stoljeću provedene su adaptacije, a
današnji izgled potječe s početka 20. stoljeća, kad je zgrada
preuređena za potrebe smještaja arhiva.
Povijesni podaci govore da je na području Varaždina početkom 12.
stoljeća na prometnom čvorištu nastalo sjedište Varaždinske
županije, jedne od najstarijih i najznačajnijih kraljevskih
županija u srednjovjekovnoj Slavoniji.
– Uz taj se kraljevski posjed počinje razvijati trgovište, a
ivanovci su u 12. stoljeću, vjerojatno na lokaciji današnjeg
franjevačkog samostana, sagradili crkvu i hospicij kao bi skrbili
o hodočasnicima. Tako uz kraljevsko župansko središte, castrum
comitis, pomalo nastaje grad kojem će kralj Andrija
II. 1209. godine dodijeliti privilegij slobodnog
kraljevskog grada – navode autorice.
– Potkraj 14. stoljeća, nakon Krvavog sabora u Križevcima,
Žigmund Luksemburški je knezu Hermanu
II. Celjskom darovao grad Varaždin. Rezultati
provedenih istraživanja upućuju na zaključak da se današnja
zgrada Žitnice sastoji od dvije građevine među kojima do početka
20. stoljeća nisu postojale komunikacije u interijeru i nisu bile
funkcionalno povezane – ističu autorice iz HRZ-a. Istočna
građevina je bila adaptirana za potrebe skladišta (Proviant
Haus), a zapadna za potrebe oružane (Zeug Haus) Varaždinskog
generalata.
– Otvorenim ostaje pitanje točne lokacije i izgleda tornja za
barut, odnosno zatvaranja i povezivanja fortifikacijskih sustava
utvrde i varoši, a odgovore bi mogla dati veća sustavna
arheološka istraživanja tog dijela platoa i grabišta varaždinske
tvrđave – zaključuju.