Ključ uspjeha, ističe, leži u razvoju novih tehnologija koji im je važniji od samog volumena proizvodnje. Od 12 početnih radnika broj im je porastao na 340.
Kad Google nešto naruči od vas, možete reći da
vam ide. Ta je kompanija od varaždinske tvrtke
Solvis naručila čak 120.000 solarnih panela.
Kako to?
– Još prije nekoliko godina u Europi, pa i u Sjedinjenim
Američkim Državama, nije bilo puno proizvođača solarnih panela,
pa je i to vjerojatno razlog da nas je kompanija Google
prepoznala kao pouzdanog i kvalitetnog proizvođača. Razlog možda
leži i u činjenici da Solvis nije velika kompanija pa uz
kvalitetu može brzo i učinkovito odgovoriti na specifične
zahtjeve kupaca. Mi danas, primjerice, imamo dvostruko više
narudžbi od naših proizvodnih mogućnosti, što nam jamči
popunjenost naših kapaciteta u sljedeće dvije godine. Kompanija
Google je za opremanje svoja dva podatkovna centra u Kaliforniji
naručila 120.000 solarnih panela. Te specijalne panele, zajedno
sa stručnjacima iz Googlea i partnerom iz Švicarske, razvijamo
već više od dvije godine. S Googleom očekujemo nastavak suradnje
i nove narudžbe jer ova globalna kompanija planira sve svoje
objekte širom svijeta opremiti solarnim panelima – kaže direktor
Solvisa Stjepan Talan.
Zanimljivo je da je Talan farmaceut, mag. farmacije, a ne
inženjer. Prije 12 godina odlučio je investirati u proizvodnju
solarnih panela, u vrijeme kad na domaćem tržištu baš i nije bilo
potražnje za njima. No zato se okrenuo inozemnom tržištu i Solvis
i danas više od 80 posto proizvodnje plasira na tržišta širom
svijeta, sve do SAD-a i Kanade.
Talan se po završetku varaždinske Gimnazije 1975. upisao na
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, na kojem je diplomirao 1979.
– Odlučio sam studirati farmaciju u Zagrebu jer su me još u
gimnaziji jako privlačili biologija i kemija, pokusi, ta
atmosfera laboratorija, a možda je iza te odluke bio i neki
mladenački ideal pomaganja ljudima. Farmacija je, naime, znanost
koja je silno utjecala na podizanje kvalitete ljudskog života i
produljenje životnog vijeka – kaže.
U farmaciji 25 godina
Deset godina radio je u struci u Ljekarnama “Dr. Gaj” u Varaždin,
da bi 1990. godine otvorio svoju privatnu tvrtku Medifarm koju je
2003. prodao njemačkoj korporaciji Phoenix.
– U farmaciji sam radio 25 godina, a onda sam tvrtku Medifarm,
koju sam osnovao i uspješno vodio, odlučio prodati jednoj
njemačkoj tvrtki. Novac od prodaje Medifarma odlučio sam
investirati u energetiku smatrajući kako je solar perspektivna
industrija, što se sada i potvrdilo – otkriva.
Kao glavni menadžer vodio je još pet godina Phoenix u Hrvatskoj i
2008. otvara Solvis, novu tvornicu za proizvodnju solarnih
panela. Prošle godine započeo je gradnju tvornice Farmex.
– Farmex je obiteljska tvrtka iz segmenta farmaceutike koja se
bavi zastupanjem i distribucijom nekoliko brendova američkih
vitamina i minerala, ali i distribucijom nekoliko vlastitih
lijekova – pojašnjava.
Bez pomoći članova obitelji sigurno ne bi, ističe, uspio. Supruga
Vesna vodi ljekarne, a kćer Ana
i sin Matija te zet Jurica i
snaha Marina također su svakodnevno uključeni u
posao pa su Solvis i Farmex doista prave obiteljske tvrtke.
Vlasnik je i suvlasnik, s članovima obitelji, nekoliko tvrtki
koje djeluju u Varaždinu i zapošljavaju više od 400 djelatnika.
– Ostvarujemo stabilan, kvalitetan i kontinuirani rast, što je i
bila moja poslovna ideja od samog početka kompanije Solvis.
Nikada mi nije bio glavni cilj da to bude veliki sustav, već smo
svih ovih godina primarno bili fokusirani na visoku kvalitetu,
ulaganje u nove tehnologije i održavanje prilagodljivosti i
fleksibilnosti prema tržištu. Te ciljeve nije bilo lako ostvariti
jer je Solvis proizvodnju solarnih panela započeo 2008. godine,
pred veliku gospodarsku krizu, i tih je godina, sve do 2015.
godine, bilo vrlo teško. To nije bilo samo vrijeme opće
gospodarske krize nego i krize u solarnoj industriji. Naša
prvotna ideja je bila da solarne panele primarno plasiramo na
domaće tržište. No tržišta u Hrvatskoj nije ni bilo, naprosto
nije bilo potražnje za solarnim panelima. Tek nakon godina
ulaganja i mukotrpnog rada na tehnološkom razvoju kreirali smo
visokokvalitetne proizvode koji su našli svoje tržište u Europi.
Naši glavni kupci od tada su u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji,
Španjolskoj, Nizozemskoj, Austriji – ističe Talan.
Desetak vrsta panela
Prva proizvodna linija bila je postavljena za kapacitet od 15
megavata, a danas tvrtka ima kapacitet 300 megavata solarnih
panela godišnje. Broj radnika je od početnih 12 porastao na 340.
Počeli su s jednim tipskim solarnim panelom, a danas proizvode
desetak vrsta.
– Unatoč svim nedaćama, problemima s birokracijom, uspjeli smo
riješiti sve probleme koji su nas mučili. Povećali smo kapacitete
zahvaljujući znanju koje smo stjecali godinama i pronašli
dugoročno stabilna tržišta za naše proizvode – dodaje.
Ključ uspjeha, ističe, leži u razvoju novih tehnologija koji im
je važniji od samog volumena proizvodnje. Kako se brzo mijenja
tehnologija u toj branši, ilustrira podatak da su u pogon u
Cehovskoj ulici u 12 godina instalirali već četvrtu generaciju
strojeva u proizvodnoj liniji. Tehnologija se, dakle, mijenja
svake dvije do tri godine.
– Tko ne uspijeva slijediti takve trendove, ne može biti uspješan
na globalnom tržištu solarnih panela. Upravo zbog neprestanog
ulaganja u razvoj tehnologija i volumena rasla je i efikasnost
proizvoda, uz stalni pad cijena. Naš prvi solarni panel od dva
četvorna metra imao je, primjerice, snagu manju od 200 vata, a
danas je njegova snaga oko 500 vata, pri čemu mu je cijena pala
za čak deset puta. To je dovelo do održivosti i atraktivnosti
korištenja energije sunca, kao i drugih obnovljivih izvora u
proizvodnji električne energije, za kojom će i u budućnosti biti
sve veća i veća potražnja. Sve prognoze iz studija koje su mi
bile na raspolaganju kada smo počinjali proizvodnju u Solvisu ne
samo da su se ostvarile nego su premašile i najoptimističnije
prognoze. No za našu daljnju uspješnost na globalnom tržištu
presudno je važno da i nadalje razvijamo i usvajamo nove
tehnologije u proizvodnji solarnih panela – napominje Talan.
Solvis dosad nije imao problema s nedostatkom radne snage što,
vjeruje, govori da je na glasu kao dobar poslodavac.
– Zbog povećanja proizvodnih kapaciteta kontinuirano
zapošljavamo, kako visokoobrazovane kadrove, najviše inženjere
elektrotehnike i strojarstva, koje onda dodatno educiramo i
osposobljavamo za našu proizvodnju, tako i kadrove koji rade na
našim proizvodnim linijama. Mladi inženjeri nam dolaze s vrlo
kvalitetnim obrazovanjem, zahvaljujući čemu se brzo prilagode
našoj specifičnoj proizvodnji, a tako je i s kadrovima koji rade
u neposrednoj proizvodnji – kaže.
Začetnici proizvodnje solarnih panela bili su Nijemci i
Amerikanci, a zbog nižih troškova proizvodnja masovno se selila u
Kinu.
– U posljednje vrijeme zapadna Europa i Sjedinjene Američke
Države sve više osvješćuju da takva odluka nije bila dobra. Kina
je, naime, usvojila tu proizvodnju, a ubrzo je ovladala i cijelim
poslovnim modelom koji im je omogućio da zavladaju globalnim
tržištem. To se dogodilo u svim industrijama, pa tako i u
proizvodnji solarnih panela. Zbog toga je puno proizvođača u
Europi bankrotiralo. No taj je ciklus sada pri samom kraju, čemu
će sigurno doprinijeti i akcijski Europski zeleni plan, koji
podrazumijeva i vraćanje proizvodnje u Europu. Vremena su se
promijenila pa kineski paneli više nisu toliko jeftiniji. U
usporedbi s kineskim solarima, oni proizvedeni u Europi još su
uvijek kvalitetniji i za razliku od ranije, tek nešto skuplji od
kineskih – objašnjava Talan.
Ako se u Hrvatskoj realizira strateški plan koji od ove pa do
2030. godine predviđa instalacije do jednog gigavata, odnosno
1000 megavata, dugoročno će i domaće tržište biti vrlo
perspektivno. Klasičnih poticaja više nema i ne bi ih ni trebalo
biti jer je ekonomska cijena proizvodnje struje vrlo atraktivna
zbog sve niže proizvodne cijene opreme, smatra Talan.
– Gledamo li unaprijed, zahvaljujući Europskom zelenom planu
potražnja za solarnim panelima kontinuirano će rasti još barem
dvadesetak godina. No važno je da dugoročnim ugovorima bude
osiguran otkup struje te da se premijskim sustavom dodatno
osigura i stabilizira tržište i tako izbjegne volatilnost na
tržištu struje. Hrvatska bi na proljeće trebala pokrenuti
premijski sustav na koji će se oslanjati svi koji se odluče
ulagati u obnovljive izvore energije. Zato sa sigurnošću mogu
reći da je solar posao budućnosti – ističe S. Talan i dodaje da
je ulaganje u solarne panele isplativa investicija, koja, k tome,
pridonosi i očuvanju okoliša. Ovisno o veličini, na obiteljske
kuće ugrađuju se solarne elektrane od četiri do šest kW snage,
čija se cijena kreće od 40 do 70.000 kuna.
– To je ulaganje koje će se investitoru vratiti u roku od šest do
osam godina – tvrdi Talan.