Riječ je o jednoj od najljepših varaždinskih palača...
4.1.1808. U Novakima kraj Maruševca rodio se
Matija Smodek, sveučilišni profesor, ilirac i
jezikoslovac. Filozofiju i pravne znanosti je studirao u Zagrebu
i Budimpešti gdje je stekao doktorat iz filozofije i prava. Na
Pravoslovnoj akademiji u Zagrebu je bio profesor statistike i
ugarskog rudnog prava. Matija Smodek umro je 1881. godine.
4.1.1804. Obavljena je izmjera zemljišta u
današnjoj Preradovićevoj ulici 17, gdje je planirana izgradnja
palače grofova Erdödy. Jedna od najljepših
varaždinskih palača koja ima ranosklasicističke stilske
karakteristike, dovršena je 1805. godine. Krajem 19. stoljeća
vlasnica palače postaje grofica Paula Oršić pa
stoga danas palača nosi njeno ime.
4.1.1733. U Varaždinu je umro general i hrvatski
ban grof Ivan Peti Drašković. Djetinjstvo je
proveo u Varaždinu, studirao je pravo u Bologni i filozofiju u
Beču. Borio se protiv Turaka pod zapovjedništvom bana Nikole
Zrinskog i istakao se u bitkama kod Pečuha i Osijeka. Godine
1682. Sabor je Ivana Petog Draškovića izabrao za vrhovnog
zapovjednika konjaništva, a nakon pobjede nad Turcima kod Zrina
1689. imenovan je podmaršalom i zapovjednikom narodne vojske.
Obavljao je i dužnost velikog župana valpovačkog i baranjskog,
zatim banskog namjesnika i 1732. godine izabran je za hrvatskog
bana. Ivan Peti Drašković bio je četvrti hrvatski ban iz ugledne
plemićke obitelji Drašković. Sahranjen je u varaždinskoj
isusovačkoj crkvi u obiteljskoj grobnici.
~~~
Najstariji crtež grada Varaždina je iz 1621.
godine, a izradio ga je Severin Roter. Grad je slikan sa zapadne
strane, u prvom planu su kuće, gospodarske zgrade i vrtovi u
predgrađu – na prostoru današnjih ulica Braće Radića i Vrazove, a
ispred njih su opkopi s vodom i bedemi koji su štitili unutarnji
dio grada. Iza zidina u lijevom uglu crteža vidljiv je feudalni
dvorac – tvrđava. U sredini vedute je visoki toranj neobičnog
izgleda na Gradskoj vijećnici koji je kasnije vjerojatni stradao
u nekom od požara. Na desnoj strani nalazi se toranj župne crkve
svetog Nikole. Bedemi oko grada imali su oblik četverokuta, a
pojedine stranice bile su duge do 550 metara. Unutar zidina na
skučenom prostoru zbijene jedna uz drugu bile su građanske kuće
građene uglavnom od drveta s drvenim krovovima.