Tijelo legendarnog varaždinskog sportaša pronađeno je nakon 17 mjeseci.
28.1.2004. Na skijanju na Kopaoniku u snježnoj mećavi nestao je
Artur Takač, legendardni varaždinski sportaš i
sportski djelatnik. Tijelo mu je pronađeno nakon 17 mjeseci.
Artur Takač rođen je 9. lipnja 1918. godine u Varaždinu, u
obitelji montera prve električne centrale. U rodnom gradu pohađao
je gimnaziju, a zatim se zaposlio u Svilani. U mladosti je bio
svestrani sportaš, bavio se nogometom, hokejom na ledu, tenisom,
plivanjem, skakanjem u vodu, ali najveće uspjehe postigao je kao
atletičar, odnosno trkač na srednje pruge – 800 i 1500 metara.
Kao juniorski prvak države poslan je u kamp nadarenih atletičara
na Olimpijadu u Berlin 1936.godine. Nakon sportske karijere
obavljao je brojne odgovorne dužnosti u međunarodnim
organizacijama. Među ostalim, Artur Takač je od 1962. godine bio
tajnik i od 1975.dopredsjednik europskog komiteta Atletske
federacije, selektor i tehnički vođa atletske reprezentacije
Europe, od 1969. tehnički direktor Međunarodnog olimpijskog
komiteta i od 1984. stalni je osobni savjetnik predsjednika
Međunarodnog olimpijskog komiteta Juana Antonia Samarancha.
Arturu Takaču Varaždinska županija posthumno je dodijelila
nagradu za životno djelo.
28.1.1947. U Varaždinu je rođen Ivica Vukotić,
sportski novinar, publicista. Profesionalnim novinarstvom se
počeo baviti 1967. kada se zapošljava u Varaždinskim vijestima.
Od 1978. novinar je Sportskih novosti. Autor je jedanaest
publicističkih djela o varaždinskom sportu i sportašima, pokretač
mnogih sportskih i društvenih akcija u gradu i županiji. Ivica
Vukotić umro je 2004.godine.
28.1.1923. U Varaždinu je održan sastanak predstavnika
rudara zagorskih ugljenokopa na kojem je
prihvaćena odluka o štrajku kojim se tražilo povećanje plaća.
Štrajk je trajao sedam tjedana nakon čega su rudarima povećane
plaće za 20 posto.
28.1.1894. Odlukom zajedničkog Ugarsko – hrvatskog državnog
sabora uvedeno je 1891. godine obvezno zdravstveno osiguranje
obrtnih i tvorničkih namještenika u Hrvatskoj. Tijekom 1892.
godine utemeljena je Okružna blagajna za potporu bolesnika
Varaždinske županije koja je počela djelovati 28. siječnja 1984.
godine. Članovi Blagajne imali su pravo za vrijeme bolesti i
bolovanja zbog ozljeda na besplatne lijekove, liječničku pomoć,
ortopedska pomagala i hranarinu tijekom dvadesetotjedne
nesposobnosti za rad. Iz Blagajne se isplaćivala i naknada za
pogrebne troškove. Prve godine djelovanja u Okružnu blagajnu
učlanilo se 3900 osiguranika.
28.1.1831. Umro je Juraj Kunić, zlatar. Rođen je
u Varaždinu 1775. godine, bio je najznačajniji zlatarski majstor
hrvatskog klasicizma. Od njegovih zlatarskih radova sačuvani su
brojni kaleži u crkvama sjeverne Hrvatske.
28.1.1709. Kralj Josip I. odobrio je
Varaždincima da podignu maltu na mostu kod potoka Plitvica,
četiri kilometra udaljenom od grada, ali se toj odluci usprotivio
hrvatski sabor, koji je održan u Varaždinu 28. siječnja 1709.
godine. Umjesto pristanka na novu maltu, Sabor je odlučio pomoći
slobodnom i kraljevskom gradu Varaždinu dodjelom kmetova koji će
popraviti most preko Plitvice i ceste u gradu, za što se htjelo
ubrati maltarinu.
28.1.2009. U Varaždinu je u 90. godini umrla Vanda
Milčetić, zaslužna hrvatska knjižničarka, dugogodišnja
ravnateljica varaždinske Gradske knjižnice i čitaonice “Metel
Ožegović”. Rođena je u Varaždinu 1918. godine, u rodnom gradu
maturirala je na gimnaziji, a u Mađarskoj i Danskoj
specijalizirala bibliotekarstvo. Tijekom tridesetgodišnjeg
vođenja varaždinske knjižnice utemeljila je Odjel za djecu,
Ilirsku zbirku i zavičajnu zbirku “Varazdiensiu”, pružala stručnu
pomoć pri otvaranju putujućih i seoskih biblioteka, školskih
knjižnica, a u Višoj pedagoškoj školi u Čakovcu predavala je
knjižničarstvo. Za izvanredno veliki doprinos varaždinskom i
hrvatskom bibliotekarstvu Vanda Milčetić dobila je najviša
hrvatska priznanja za knjižničarstvo – “Kukuljevićevu povelju” i
nagradu “Pavao Markovac” a dobitnica je i nagrade grada
Varaždina.
28.1.2004. U 82. godini života umro je znanstvenik Ante
Gabričević, suradnik Zavoda za znanstveni rad Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu. Među brojnim
znanstvenim radovima objavio je i knjigu “Stanovništvo Varaždina
tijekom minulih stoljeća” u kojoj prikazuje razvoj i priraštaj
stanovnika u gradu tijekom 215 godina.