Natjecalo se u slalomu, spustu i skijaškom trčanju na snježnim terenima Varaždinbrega.
31.1.1919. U Varaždinu je rođen Rudolf Košić.
Diplomirao je na beogradskoj Muzičkoj akademiji, radio kao
nastavnik glazbe u Rijeci i Vukovaru, zatim je od 1956. do 1964.
godine dirigent vojnog orkestra u Varaždinu, zborovođa pjevačkog
društva “Zanatlijac”, voditelj glazbene sekcije OKUD “Milica
Pavlić Kata”, nastavnik varaždinske Glazbene škole. Dirigirao je
na promenadnim koncertima u štetalištu “Vatroslav Jagić”. Rudolf
Košić bavio se i skladanjem.
31.1.1914. U Ivancu je rođen Stjepan Velić,
redatelj i scenarist popularnih znanstvenih filmova. Radio je u
“Nastavnom filmu”, “Zora film” i Obrazovnom centru Televizije
Zagreb.
31.1.1885. Rođen je u Đurđevcu Josip Hajduković,
svećenik i pjesnik. Po okončanju studija Bogoslovije u Zagrebu
radio je kao kapelan u Dugom Selu, a 1918. postaje župnik u
Varaždinskim Toplicama koju dužnost je obavljao do svoje smrti
21.svibnja 1942.godine. Josip Hajduković skupljao je i
objavljivao pučke umotvorine, ponajviše zagonetke. Pisao je
stihove prožete vjerom, prošlošću i domoljubljem. Godine 1909.
objavio je zbirku stihova “Pjesme”. Surađivao je u varaždinskom
tjedniku “Hrvatska straža”, u listovima i časopisima “Glasnik
svetog Franje”, “Književnom tjedniku”, “Luči”, “Prosvjeti”,
“Obitelji” i drugima.
31.1.1588. Gradsko poglavarstvo Varaždina donijelo je odluku da
jedno građani slobodnog i kraljevskog grada Varaždina mogu
prodavati žito po ulicama, izvan gradske
tržnice. Svi ostali žito su morali nuditi na tržnici koja je bila
pred Gradskom vijećnicom.
31.1.1937. Varaždinski ski – klub priredio je prvo
skijaško prvenstvo grada. Natjecalo se u slalomu, spustu
i skijaškom trčanju na snježnim terenima Varaždinbrega.
31.1.1898. U Varaždinu je. rođen Josip
Brajtenfeld, liječnik neuropsihijatar. Medicinu je
diplomirao u Grazu, od 1922.godine radio je u varaždinskoj
bolnici i bio angažiran na suzbijanju zaraznih bolesti u
varaždinskom kraju. Nakon specijalizacije neurokirurgije u
Berlinu voditelj je neuropsihijatrijskog odjela Zakladne bolnice
na Rebru, a od 1945. rukovodio je odjelom neuropsihijatrije opće
bolnice “Mladen Stojanović” i izvanredni je profesor zagrebačkog
Medicinskog fakulteta. Autor je brojnih znanstvenih članaka koje
je objavljivao u “Radiološkom glasniku” i “Liječničkom vjesniku”.
Josip Brajtenfeld umro je u Zagrebu 1964. godine.