Josip Papa u Varaždin je došao 1866. godine...
6.2.1910. Rođen je Lucijan Zlatko
Smokvina, jedan od najistaknutijih varaždinskih i
hrvatskih planinara i planinarskih djelatnika. Državnu trgovačku
akademiju diplomirao je u Sušaku, radio je u okružnom trgovačkom
sudu u Karlovcu, a poslije Drugog svjetskog rata dolazi u
Varaždin gdje ostaje do smrti 2003. godine. Bio je izuzetno
aktivan kao planinarski djelatnik i planinar u planinarskom
društvu ‘Varaždin’ odnosno ‘Ravnoj gori’.
6.2.1907. U Varaždinu je umro graditelj i
popravljač orgulja Josip Papa, mlađi. Među
ostalom Papa je izradio orgulje u Isusovačkoj crkvi u Varaždinu,
današnjoj Katedrali, proširio orgulje u varaždinskoj Franjevačkoj
crkvi, izradio je s ocem orgulje u crkvama u Knegincu, Kelemenu,
Nedelišću, Orehovici, Gornjem Mihaljevcu. Papa je rođen 1837.
godine, a u Varaždin je došao 1866. godine zajedno s ocem,
Josipom starijim, također graditeljem i popravljačem orgulja, iz
Slovenije.
6.2.1844. U Varaždinu se rodio Karl
Udel (Karl Udl), violončelist, glazbenik, skladatelj,
profesor na Bečkom konzervatoriju. Karlov otac, Ivan Antun Udl,
bio je učitelj na varaždinskoj Glazbenoj školi i gradski
orguljaš, a i sedam godina mlađi brat Felix bavio se glazbom.
Karl Udl od oca je dobio prvu glazbenu poduku i već sa 16 godina
upisuje se na Bečki konzervatorij. Studirao je violončelo i
klavir a po okončanju studija angažiran je u orkestru opere u
Budimpešti. Od 1869. godine svira u orkestru dvorske opere u
Beču. Često je svirao u orkestru poznatog skladatelja Johana
Straussa. Karl Udl bio je profesor violončela u Beču, vodio je
pjevački kvartet Udl Männergesang Quartett. Često je dolazio u
Varaždin i nastupao na koncertima. Napisao je oko sedamdesetak
skladbi, uglavnom za pjevačke zborove. Bio je jedan od
najpopularnijih glazbenika u cijeloj Monarhiji, a njegovu vedru,
živahnu glazbu publika je posebno obožavala u Austriji i
Njemačkoj. Umro je u Beču 1927. godine u dubokoj starosti.
6.2.1755. U Varaždinu je rođen Franjo
Bedeković Komorski, političar i veliki župan. Potječe iz
stare hrvatske plemićke obitelji koja je imala sjedište u Komoru,
kasniji naziv Bedekovčina u Hrvatskom zagorju. Franjo Bedeković
Komorski bio je zastupnik u Ugarsko-hrvatskom saboru i referent
Ugarske dvorske kancelarije. Borio se protiv nametanja mađarskog
jezika u javni život Hrvatske. Za velike zasluge priključenja
prekosavskih krajeva Hrvatskoj 1822.godine stekao titulu baruna.
Franjo Bedeković Komorski umro je u Beču 15. lipnja 1827.godine.
6.2.1600. Gradsko vijeće Varaždina izabralo je
dvojicu zastupnika (nuncija) za Ugarsko – Hrvatski sabor u
Požunu. Izabrani su plemići Nikola Nađ i
Mijo Zeršić kojima je određena nagrada od 10
ugarskih forinti (dukata) te za putne troškove (uzdržavanje
kočijaša i prehranu triju konja) još 50 ugarskih forinti.
Varaždin je imao pravo na zastupnike u Saboru kao slobodni i
kraljevski grad.