Među ostalim istražit će se i predložiti rješenja za učinkovitiju naplatu kazna te uvođenje kontrole prosječne brzine, pogotovo u tunelima.
Jedna od glavnih mjera novog Nacionalnog plana sigurnosti
cestovnog prometa 2020. – 2030. je promjena graničnih
vrijednosti dopuštene količine alkohola u krvi vozača, a njezina
bi provedba mogla početi već ove godine, piše u utorak Večernji
list.
Sada je na snazi regulativa koja dopušta 0,5 promila alkohola u
krvi vozača, što se ne odnosi na profesionalne i mlade vozače, a
kao jedna od mjera navodi se da će se istražiti mogućnost i
učinkovitost promjene graničnih vrijednosti dopuštene količine
alkohola u krvi vozača. Provedba ove mjere mogla bi početi od ove
godine do 2023.
Novi Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa, o kojem
je završeno javno savjetovanje, donosi bitne promjene u
odnosu na prethodni plan s obzirom na to da nije ostvaren glavni
cilj da se u prošlom desetljeću broj poginulih u prometu smanji
za 50 posto u odnosu na 2010., na 213. Naime, 2019. bilo je
297 poginulih na cestama, a lani 237, iako su prošla i ova godina
obilježene koronakrizom i zatvaranjem gospodarstva te posljedično
manjim prometom.
Novim planom određeno je 13 područja djelovanja, za svako od njih
predložene su mjere.
Jedna od mjera je i da se istraži učinkovitost sustava Alcohol
Interlock i njegov utjecaj na smanjenje broja nesreća te da se
potiče profesionalne vozače na korištenje tog sustava. Sukladno
provedenim istraživanjima učinkovitosti, predložit će se i obveza
ugradnje uređaja Alcohol Interlock u vozila osoba koje su više
puta uhvaćene pijane u vožnji.
Među ostalim istražit će se i predložiti rješenja za
učinkovitiju naplatu kazna te uvođenje kontrole prosječne brzine,
pogotovo u tunelima. Potaknut će se i jedinice lokalne samouprave
da nabave uređaje za mjerenje brzine, pri čemu će se tolerancija
uređaja za mjerenje brzine svesti na minimalno moguću. Ta
tolerancija ili, kako se službeno naziva, sigurnosna razlika
iznosi 10 km/h za brzine do 100 km/h, a za veće brzine od toga
iznosi 10 posto. Sukladno svjetskim smjernicama, postupno bi se
uvodili i sustavi za nadzor brzine u vozilima koji vozače
informiraju o njihovoj trenutačnoj brzini te ih upozoravaju voze
li nepropisnom brzinom.
Istražit će se i inovativne mogućnosti onemogućavanja vozača da
koriste mobitel tijekom vožnje i predložiti rješenja. Kao mjere
za pješake i bicikliste navode se edukacije pješaka i provođenje
biciklističkih ispita.
Jedna od mjera je i podizanje svijesti o važnosti međusobnog
poštovanja vozača motocikala i mopeda te vozača ostalih vozila.
U odnosu na profesionalne vozače predviđa se
unapređenje zakonske regulative vezane za preusmjeravanje
prometovanja teretnih vozila na autoceste.
Novi Nacionalni plan predviđa edukativne programe o važnosti
korištenja pojasa, sanaciju opasnih mjesta, hitnu
helikoptersku medicinsku pomoć kao i pomoć brzim brodicama.
Udruga Sigurnost u prometu kritizirala je novi plan jer je,
navode, donesen bez analize učinaka prošlog plana. Tako kaže da
se u novom planu uopće ne navodi osnivanje Agencije za sigurnost
cestovnog prometa, a što je bilo navedeno u prošlom planu i nije
ostvareno. Iz MUP-a su odgovorili da je u izradi novog plana
konzultiran širok krug stručnjaka i da se tako došlo do spoznaje
da je za sadašnje prilike najbolje za nositelja provođenja plana
imenovati MUP, a ne ad hoc osnivati novo tijelo, piše Večernji
list.