Bednjančani su u prošlosti velikim dijelom bili kmetovi vlasnika grada Trakošćana.
Đopuši, Kralji, Mremljuni, Pepelniki, Menjigi, Sedlanići, Kušaki,
Suki, Šumigi, Samboli, Jagušići, Pehneci, Zagorščaki… U općini
Bednja kao da svaka obitelj ima svoje selo nazvano po svom
prezimenu. Cijela općina ima 25 naselja, a tih 25 naselja ima čak
265 zaselaka!
Kavaliri su i ambasadori
– Možeš točno locirati odakle je tko kad ti kaže svoje prezime.
Evo, ja se prezivam Češnjaj, a tako se zove i zaselak u Šinkovici
Bednjanskoj. Svi se u tom selu prezivaju isto – kaže Danijel
Češnjaj, član benda Kavaliri,
vrlo popularnog u tom kraju gdje glazbenike zovu i ambasadorima
Bednje.
S pjesmama koje nose nazive “Štarči, štarči muolo”, “Šuoštor” i
“Peljicojko” teško se uopće, valja to pošteno priznati, probiti
izvan Zagorja. A ni u Zagorju ih svi ne razumiju jer
je bednjanski govor poseban, a kao takav i zaštićen.
Čak ni u tim selima ne govore svi isto. Spada u najmelodičnije i
najkompliciranije govore kajkavskoga narječja zbog bogatstva
vokala, diftonga, zanimljivih glasovnih promjena i akcenata.
Kažu da je tu posebnost sačuvao
zahvaljujući zatvorenosti bednjanskog kraja, u kojem
kroz povijest nije bilo puno iseljavanja, ali ni useljavanja. O
bednjanskom govoru pisao je i dijalektolog Josip Jedvaj, rodom iz
Šaše. On u jednoj studiji iz 1956. piše i o prezimenima.
Usporedio je ona stara iz 17. stoljeća zapisana u kanonskim
vizitacijama i današnja, a zaključak je bio da nema većih
razlika.
Bednjančani su u prošlosti velikim dijelom
bili kmetovi vlasnika grada Trakošćana. Središte Bednje
danas je lijepo uređeno. Obnovljen je središnji Trg sv. Marije.
– Treba svakako razgledati crkvu Uznesenja Blažene Djevice
Marije, iza koje je groblje s grobovima grofova
Draškovića koji su stolovali u dvorcu Trakošćan.
Bednja ima mali centar, nema se baš što razgledati, no imamo sve
što nam treba, poštu, školu, vrtić, trgovine i birtije – kaže
Danijel.
A svirka?
– Nema svirki, čekamo u niskom startu. Vidjet ćemo što će biti za
Praznik rada, Trakošćan je poznat po prvosvibanjskim
zabavama i druženjima. Većina turizma se kod nas i odvija
preko Trakošćana – govori Danijel.
U crkvi u Bednji je nadgrobna ploča s viteškim likom grofa
Gašpara Draškovića, a ispod je i njegova grobnica. S vanjske
strane, uz južni zid crkve, nalaze se grobnice obitelji
Drašković, među kojima je i Julijana Erdödy
Drašković, prva akademski obrazovana žena slikarica u
Hrvatskoj. U samoj crkvi su orgulje građene u stilu talijanske
tradicije, koje je izradio Talijan Gaetano
Moscatelli.
Dvorac Trakošćan nastao je potkraj 13. stoljeća, a od kraja
16. dolazi u vlasništvo obitelji Drašković. Nacionaliziran je
1944., a od 1954. u njemu je muzej sa stalnim postavom. Okolica
dvorca oblikovana je kao pejzažni park s jezerom, livadama i
vegetacijom. Jezero je umjetno, dugo oko kilometar i pol,
površine oko 17 hektara, dubine oko dva i pol metra. Zimi, kad je
hladnije, površina jezera se zaleđuje i led ostaje oko tri
mjeseca. Perivoj se dijelom razvio iz autohtone šume hrasta
kitnjaka i običnog graba. Smještajnih kapaciteta u općini zasad
ima dovoljno, uz hotel Trakošćan s četiri zvjezdice nešto soba
ima i u manjim pansionima.
Stižu električni bicikli
U zaseoku Sajki prije nekoliko godina otvorena
je etnohiža, jedan od najljepših primjeraka stare
autentične bednjanske arhitekture, obnovljena novcem iz europskih
fondova. Na putu iz Trakošćana prema Lepoglavi je i etnosredina
Podsečki u Rinkovcu, tradicionalna hižica s predmetima iz
svakodnevice mještana, od raznog alata, posuđa i opreme. Nedaleko
od tog imanja je i stanište dabrova.
Turistička zajednica Trakošćan – Općina Bednja nabavila je pet
električnih bicikala i jedan elektroskuter koji će
obogatiti turističku ponudu. U roku od mjesec, najviše dva,
pješačkim stazama povezat će se obiteljska poljoprivredna
gospodarstva na području općine, njih 35. Za ljubitelje
pješačenja i biciklizma straha nema, na raspolaganju su im deseci
i deseci kilometara staza.
Jeste li znali?
Općina Bednja je na sjeverozapadu Hrvatskog zagorja.
Spojena je cestama prema istoku s Lepoglavom i Varaždinom, prema
jugozapadu s Krapinom i Zagrebom, a prema sjeverozapadu s
graničnim prijelazom Macelj.
Trakoscan – Najatraktivniji i najposjeciniji dvorac u Hrvatskoj
izgradjen je u 13. stoljecu u sustavu utvrda Zagorske knezevine.
Nakon raspada Zagorske knezevine dvorac je pripao obitelji
Draskovic, a danas je u vlasnistvu Republike Hrvatske.
ZNAMENITOST
Dvorac Trakošćan je kulturno dobro, zaštićena je povijesna
cjelina koja se sastoji od dvorca, građevina uz dvorac, perivoja
i park-šume s jezerom. Dvorac je danas jedan od rijetkih objekata
u Hrvatskoj sa sačuvanom vlastitom građom, povijesno usko vezanom
uz arhitektonski okvir i život njegovih vlasnika
Bednja je i naziv rijeke koja izvire u Bednjici. Duga je 133
kilometra i nakon Ivanca skreće prema jugu, gdje se između
Ivančice, Topličke gore i Kalnika probija prema Dravi u koju se i
ulijeva. Postoje legende o zmaju i vješticama koje peru rublje u
Bednji duboko u noć, ali zapravo su to bile samo žene. Priča
glasi: tu se nekada u vodi močila konoplja, ali su od toga
ugibale ribe pa je vlast zabranila tu djelatnost. No, snalažljive
žene dolazile bi konoplju močiti noću i tako je nastala legenda o
zmajevima i njihovim noćnim aktivnostima.
Jedna od zanimljivosti koju valja obići su Velike pećine koje se
uzdižu iznad Cvetlina. U narodu su poznate kao Švecova pećina, sa
stazama za alpsko penjanje. Velike pećine nižu se jedna iza druge
u šest redova, a visoke su stotinjak metara.
Odlično mjesto za izlet je Strahinjščica visoka 846 metara, koja
povezuje Ivanščicu na istoku, s Kostelskim gorjem na zapadu i
zajedno s njima dijeli Zagorje na dvije kotline. Posebno je lijep
vidikovac Slon na 445 metara n/m, a na istoku je Hajdinsko zrno
na 738 metara, gdje se nalaze i Pisane pećine.
Na Strahinjščici je i planinarski dom i stijena Dedek iznad doma.
S Dedeka se jako lijepo vidi Krapina. Gorski hrbat Maceljska gora
proteže se od Rogateca u Sloveniji do Trakošćana. Kažu da je
najslikovitiji dio Maceljske gore onaj ispresijecan potočnim
dolinama između Čemernice (Brezova gora) i Gornjeg Jesenja, te
predjeli Ježovec, Pašnik, Vrbno, Šinkovica i Osonjak u općini
Bednja. Ima uvjete za lakše i teže pješačke ture pa će svatko
naći izazov po svojoj mjeri.
Na izlet se može i na Ravnu goru, čiji je vrh na 686 metara, a
nudi planinarenje, paraglajding ili alpinističko penjanje po
stijenama Velike pećine.
Krapina – Krapinski paraglajderi lete i po zimi sa Strahinjcice.
Od planinarskog doma do starta trebalo je po snijegu nositi
krila.
MORATE POSJETITI
Dvorac Trakošćan s muzejom, a tu su i: crkva Uznesenja Blažene
Djevice Marije s grobnicom Zrinskih, kapela Sveta tri kralja,
kapela sv. Josipa na brdu Hum, crkva sv. Petra i Pavla u
Cvetlinu, kapelica sv. Augustina i sv. Magdalene iznad sela
Jamna, etnološka sredina Podsečki u Rinkovcu, etnokuća u zaseoku
Sajki, OPG-ovi s domaćom hranom, planinarske staze i planinarski
domovi na Strahinjščici, Ravnoj gori i Ivanščici, Velike
pećine…
TURISTIČKA PATROLA
Urednost, izgled mjesta, čistoća, okoliš 8
Gostoljubivost i susretljivost domaćina 9
Kvaliteta smještaja 9
Sadržaji za djecu 7
Biciklističke staze i sadržaji za rekreaciju 9
Pješačke staze i šetnice 9
Kulturni sadržaji 7
Izletišta u blizini 8
Autohtonost 8
Opći dojam 8
Ukupna ocjena 82