Procjenjuje se da polovina građana ima financijsku imovinu do 500 eura. Oko 50.000 ljudi u bankama ima više od milijun kuna
Europska komisija predstavit će u srpnju paket mjera protiv
pranja novca kojima će se onemogućiti plaćanje gotovinom iznose
veće od 10.000 eura. Kako se najavljuje, netko tko bude, na
primjer, kupovao kuću vrijednu 50.000 eura, a ima ušteđevinu koju
drži doma, slikovito rečeno “u čarapama”, morat će novac položiti
u banku i platiti stan preko računa.
U HNB-u kažu da nema preciznih podataka o štednji stanovništva u
Hrvatskoj, već se na temelju podataka o dohocima i osobnoj
potrošnji može ocijeniti da je štednja znatno porasla u 2020.
godini. Koliko novca građani čuvaju u gotovini kod kuće, nije
poznato. Iako se osobna potrošnja lani smanjila za gotovo 15
milijardi kuna u odnosu na 2019., ukupan raspoloživi dohodak
stanovništva je porastao, a ubrzanju rasta depozita pridonio je
svakako i rast štednje kućanstava.
Pojačana je štednja, objašnjavaju stručnjaci, uobičajeni oblik
ponašanja u razdobljima kriza, poput ove uzrokovane
koronavirusom. U potrazi za sigurnom imovinom građani su se više
okrenuli polaganju novca u banke nego kupnji nekretnina. Ukupni
depoziti u ožujku ove godine u odnosu na veljaču bili su veći za
2,1 milijardu kuna i dosegnuli su, izračunali su u HNB-u, 333,1
milijardu kuna. Depoziti kućanstava iznosili su 228,5 milijardi
kuna. To je prvi mjesečni pad depozita kućanstava nakon 18
mjeseci, odnosno od listopada 2020. Na godišnjoj razini depoziti
kućanstava bili su veći za 13 milijardi kuna, odnosno šest posto,
napominju.
Anketa koju je lani proveo HNB pokazala je da realna imovina koja
uključuje glavnu stambenu jedinicu i ostale stambene jedinice,
vozila i dragocjenosti čini najveći dio bogatstva kućanstava u
Hrvatskoj, čak 96,5 posto, dok je udio financijske imovine poput
depozita, uzajamnih fondova, dionica, obveznica i gotovine, samo
3,5 posto.
Procjene su da polovina građana ima financijsku imovinu u
vrijednosti do 500 eura. Oko 50.000 ljudi u bankama navodno drži
ušteđevinu veću od milijun kuna. Prema nekim istraživanjima,
svaki deseti građanin ušteđevinu drži kod kuće, no temeljita
analiza nije rađena pa se barata procjenama. Prema podacima koje
je prije nekoliko godina prikupilo Ministarstvo financija, više
od polovine ušteđevine posjeduje samo 2,5 posto vlasnika računa,
dok su anketni podaci HNB-a govorili o tome da 20 posto građana
drži 94 posto ukupne štednje, s time da 25 posto štednje drži
svega jedan posto građana, što govori u prilog nejednakosti
štednje.
Najveći dio financijske imovine kućanstava odnosi se na depozite
koje ima više od 80 posto kućanstava, a prevladavaju depoziti na
tekućim računima s čak 80 posto, dok su depoziti na štednim
računima rjeđi, oko 14 posto. Oko 40 posto kućanstava ima neku
vrstu obveza, najvećim dijelom hipotekarni dug koji čini 66 posto
ukupne vrijednosti obveza kućanstava, no samo desetak posto
kućanstava ima tu vrstu duga. Od ostalih vrsta dugova
prevladavaju krediti. Gotovinski nenamjenski krediti nakon
višemjesečnog kontinuiranog pada u ožujku drugi mjesec zaredom
blago su porasli za oko 300 milijuna kuna.