Sabornica je tog 30. svibnja bila pretijesna za sve zastupnike i goste...
Hrvatska danas slavi Dan državnosti prisjećajući se 30.
svibnja 1990., kada su nakon desetljeća komunističke vlasti,
stvoreni temelji modernog Sabora i potvrđena njegova povijesna
uloga u očuvanju hrvatske državnosti.
Dan državnosti ove godine obilježava se na 31.
godišnjicu konstituiranja prvog demokratskog i
višestranačkog Sabora kojemu je za predsjednika bio izabran
Žarko Domljan. Konstituiranje novog Sabora, tada još
Socijalističke Republike Hrvatske, obavljeno je “u izuzetno
svečanom ozračju”, zapisao je povjesničar Ivo
Perić u knjizi o Hrvatskom državnom saboru.
Sabornica je tog 30. svibnja bila pretijesna za sve zastupnike i
goste, u radnom dijelu sjednice najprije je izabrana
Komisija za izbor i imenovanja, na čelu sa Ivanom Milasom,
na čiji je prijedlog izabrano vodstvo prvog višestranačkog
parlamenta. Za potpredsjednike Sabora izabrani su Ivica
Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.
Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća
Sabora, a dr. Franjo Tuđman za predsjednika
Predsjedništva SR Hrvatske. On se obratio nazočnima i
istaknuo kako je kroz dugu povijest “Hrvatski državni sabor bio
čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.)
hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne
zajednice”.
Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina,
udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu, 207 od 351
mandata, imao je HDZ, Savez komunista Hrvatske – Stranka
demokratskih promjena imao ih je 107, Koalicija narodnog
sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata
pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.
Sabor iz ’90. radio je nešto duže od dvije godine, u kolovozu
1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, novi
Sabor imao je samo jedan dom i osjetno manje zastupnika, njih
138. Neovisno o tome, te uz činjenicu da je dio mandata odradio u
posebnim, ratnim okolnostima, prvi saziv donio je povijesne
odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, te o raskidu
državno-pravnih sveza sa SFRJ, kao i “božićni Ustav”.
Hrvatska drugu godinu zaredom Dan državnosti
proslavlja 30. svibnja. Prije dvije godine taj je
datum bio Dan Hrvatskog sabora, spomendan i radni dan, dok
se Dan državnosti slavio 25. lipnja, koji je bio državni blagdan
i neradni dan. Naime, HDZ-a većina u Saboru pretprošle
godine, kod uređivanja novog kalendara blagdana, vratila je Dan
državnosti na 30. svibnja, kako je to bilo i 90-ih godina.