Hoće li ovo zaustaviti govor mržnje u komentarima?
Zakon o elektroničkim medijima (ZEM) bit će, kako doznaje
Jutarnji list, usvojen na prvoj idućoj
sjednici Vlade. U odnosu na prvi prijedlog koji je zimus
doživio niz kritika od medijskih profesionalaca, pa i opće
javnosti, konačni tekst ZEM-a donosi nekoliko značajnih izmjena
od kojih će, vjerojatno, najveću pozornost izazvati pokušaj
suzbijanja govora mržnje na hrvatskim portalima.
Ministarstvo kulture i medija prihvatilo je kritike novinara,
urednika i vlasnika medijskih kuća, pa za govor mržnje masne
kazne neće dolaziti na adrese medija već u poštanske sandučiće
stvarnih autora komentara čiji sadržaj krši odredbe hrvatskih
zakona.
Podsjetimo, u prvoj verziji ZEM-a pisalo je da je “pružatelj
elektroničkih publikacija odgovoran za cjelokupni sadržaj,
uključujući i onaj koji je generirao korisnik”. To je značilo
da bi mediji u potpunosti odgovarali, pa u konačnici mogli biti
i brutalno kažnjeni, među ostalim, i zbog rasističkih ili
komentara koji potiču na nasilje – komentara koji se objavljuju
na portalima ispod novinarskih tekstova, a pišu ih mahom
anonimne osobe. Za takav sadržaj koji “visi” na portalima ispod
autorskih tekstova, u prvoj verziji zakona, bila je predviđena
kazna u rasponu od 100 tisuća do čak milijun kuna.
Ministarstvo je u potpunosti izmijenilo sporni članak i ubuduće
će za komentare odgovarati njihovi stvarni autori. Zauzvrat
vlasnici medija – ako ne žele biti kažnjeni – morat će u
potpunosti promijeniti pravila igre za svoje
čitatelje-komentatore. Točnije, morat će registrirati korisnika
i “na jasan i lako uočljiv način upozoriti ga na pravila
komentiranja i na kršenje propisanih odredaba”.
Udrugu novinskih izdavača upitali smo jesu li zadovoljni
modificiranim zakonskim rješenjem, što će sve izdavači morati
napraviti pri registraciji čitatelja-komentatora, kako će ta
registracija izgledati u praksi te u kojoj će mjeri biti
smanjen prostor za širenje govora mržnje na portalima.
– Ovim zakonskim rješenjem izdavači su dužni korisnika
registrirati te u dijelu članka prije komentara na jasan i
vidljiv način upozoriti na pravila komentiranja. Udruga
izdavača pozdravlja prijedlog jer smatramo da će tako komentari
ipak biti omogućeni, pošto je u prvoj verziji uz isključivu
odgovornost nakladnika, te visoke kazne, bilo izvjesno da si
mnogi neće moći priuštiti tehnološka, kadrovska i
organizacijska rješenja kako bi osigurali da se Zakon poštuje.
Kako nije točno definiran način na koji se treba registrirati
korisnik, svaki izdavač izabrat će rješenje koje će mu najbolje
poslužiti kako bi poštivao Zakon. Neki izdavači su uveli i
sustav naplate sadržaja na svojim stranicama, pa je
pretpostavka da će iskoristiti tehnologiju koja stoji iza toga
i za korisnike koji se nisu odlučili na digitalnu pretplatu,
ali će se morati registrirati kako bi mogli komentirati
objavljeni sadržaj. Pretpostavka je da će princip registracije
podrazumijevati kreiranje korisničkog ID-a (identifikacijskog
broja, nap. a.) te ostavljanje e-maila i postavljanje lozinke
čitatelja.
Ako registrirani korisnik ostavi komentar koji će biti u
suprotnosti sa Zakonom, odnosno sadržaj koji potiče na nasilje
ili mržnju, koji potiče na kaznena djela terorizma, kaznena
djela u vezi s dječjom pornografijom i kaznena djela koja se
odnose na rasizam i ksenofobiju, izdavač je dužan komentar
ukloniti. Također, izdavač može korisniku onemogućiti daljnje
komentiranje. Uvijek je moguće da će osobe koje ostavljaju
komentare koji se mogu okarakterizirati kao govor mržnje, nakon
zabrane komentiranje kreirati novi ID, pa će se priča ponoviti,
no ipak je napravljen korak koji će otežati ostavljanje
neprimjerenih komentara i nadamo se potaknuti konstruktivnu
razmjenu mišljenja. To je, uostalom, i cilj komentara, koji su
u samim počecima zamišljeni kao komunikacija s čitateljima i
njihova povratna reakcija na sadržaj, a ne poligon za govor
mržnje i vrijeđanje na vjerskoj, spolnoj, nacionalnoj ili nekoj
drugoj osnovi – kaže direktorica Udruge novinskih izdavača
Natali Komen Bujas.
Komentar izmijenjenog članka ZEM-a Jutarnji list je zatražio i od Hrvatskog
društva novinara (HND).
– U prvoj verziji ZEM-a zakonodavac je svu odgovornost za govor
mržnje u komentarima pod tekstovima namjeravao prebaciti na
medije, a za to je bio propisao i rigorozne novčane kazne. HND
je tada u svojoj analizi prijedloga ZEM-a između ostalog
problematizirao taj članak 93. jer je takav, bez dopuštanja
alternative, vodio strogoj penalizaciji, a potom i ukidanju
komentiranja uopće, što bi bilo jako loše po slobodu govora.
Tvrdili smo da se odgovornost nakladnika za komentare čitatelja
može utvrđivati onda kada nisu ispunjeni neki uvjeti, odnosno
ako korisnika prije ostavljanja komentara nije proveo kroz
postupak složene registracije i identifikacije, ali mu i vrlo
jasno dao do znanja što podrazumijeva širenje govora mržnje.
Naš je prijedlog prihvaćen. Što se tiče alata kojima će se ta
registracija provoditi, siguran sam da su nakladnici s njima
vrlo dobro upoznati i da će ih znati i htjeti primijeniti.
Nisam siguran da je tekst zakona mjesto na kojem se oni
taksativno navode, vjerojatnije je to pravilnik. Pritom
nakladnik i dalje ima obavezu administriranja komentara, i
dalje postoje pravila komentiranja, samo bi sada trebalo lakše
doći do prekršitelja. A na pitanje hoće li se ovime smanjiti
govor mržnje samo treba podsjetiti da se on desetljećima
nekažnjeno promovira u javnom govoru, istupima istaknutih
političara, javnih osoba pa čak i institucija. Neprihvatljivo
je da cijeli ceh plate mediji – kaže čelnik HND-a
Hrvoje Zovko.
Prvi prijedlog Zakona o elektroničnim medijima izazvao je i
ogromne kritike televizijskih kuća, koje su još ranije, tijekom
javnog savjetovanja, uputile brojne kritike, primjedbe i
prijedloge za poboljšanje zakona. Mnoge televizijskim
nakladnicima važne primjedbe Ministarstvo kulture i medija,
jasno je to iz komentara koje smo dobili od dviju vodećih
hrvatskih komercijalnih televizija, očito nije uvažilo niti u
konačnoj verziji ZEM-a.
Između mnogih točaka konačnog prijedloga zakona koje se tiču
televizijskih kuća izdvojili smo neke od najbitnijih. Tako se u
članku 65. propisuje da je umjesto udjela u gledanosti kao
dominantna uloga na tržištu određen udio od 40 posto u udjelu
godišnjih prihoda svih pružatelja medijskih usluga i
elektroničkih publikacija, a da se pri izračunu u obzir uzimaju
prihodi koje Hrvatska radiotelevizija ostvaruje isključivo
obavljanjem komercijalne djelatnosti. Članak 68. koji je
zabranjivao vertikalnu integraciju brisan je, te je uvedena
obveza da televizijski nakladnici s nacionalnom koncesijom
moraju javno objaviti ponudu za prijenos svojih nenaplatnih
televizijskih kanala za operatore elektroničkih komunikacija, a
da ukupnu naknadu izračunava Vijeće za elektroničke medije u
suradnji s Hrvatskom agencijom za mrežne djelatnosti.
Dodan je i novi članak 93. koji propisuje obvezu operatoru da
ako postane pružatelj medijske usluge emitiranja programa putem
satelita, kabela, interneta… “mora osigurati da udio
hrvatskih neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom
programu iznosi najmanje 10 posto ukupnog godišnjeg bruto
prihoda koji je ostvario u prethodnoj godini”.
Cijeli tekst pročitajte klikom ovdje.