Prvi digitalni popis stanovništva, "bez papira", u Hrvatskoj počinje u ponedjeljak 13. rujna od kada se građani mogu samopisati putem sustav e-Građani, a u drugoj fazi, od 27. runja na teren izlaze popisivači koji će putem osobnog intervjua popisati one koji se nisu samostalno popisali
“Ovo je prvi digitalni popis koji se povodi u Hrvatskoj na
ovakav način od kada se provodi popisivanje stanovništva.
Napustili smo papirnate obrasce, po prvi se puta
građanima pruža mogućnost da se samostalno popišu, ne samo
sebe nego i sve članove svoga kućanstva”, istaknula je
ravnateljica Držanog zavoda za statistiku Lidija Brković.
Prva faza – samopopisivanje
Prva faza, samopopisivanje traje do 26. rujna, a od 27. rujna na
teren “klasično”, ali bez papirnatih obrazaca, već s prijenosnim
računalima, kreću popisivači.
S obzirom na epidemiju covid-19 svim popisivačima preporučeno je
da imaju covid potvrde, a pridržavat će se epidemioloških mjere,
maska i razmak, a savjet je da se samo popisivanje, ako je to
moguće, obavi i van prostorija kućanastva odnosno stana
(dvorište, terase, hodnici).
Nadamo se da epidemološka situacija neće biti prepreka održavnju
popisa, rekla je ravnateljica.
Više od 7 tisuća popisivača
Na terenu će biti ukupno 7911 popisivača, u državnom proračunu
predviđeno je 177 milijun kuna za provođenje popisa, a koliko će
na kraju koštati ovisit će upravo o tome koliko će se građana
samopopisati, budući da su terenski popisivači plaćeni prema
broju osoba koji popišu. Sveukupno će na opisu biti angažirano
9,5 tisuća osoba (uz popisivače tu su i kontrolori i
koordinatori).
Svi podaci koje se dobiju popisom i sva istraživanja koja i njega
uslijede povjerljivi su i službena su tajna te se ne mogu
koristiti ni u kakve druge svrhe, već isključivo statističke.
Državni tajnik Bernard Gršić očekuje da će se samopopisati velik
broj građana, a trenutno je u sustavu e-Građani prijavljeno više
od 1,4 milijuna građana.
Prijaviti se u popisni upitnik građani mogu koristeći
vjerodajnice (e-osobna iskaznica, tokne i dr..) i potom
odgovaraju na pitanja.
Jedna osoba (referentna osoba) ispunjava upitnik za sve osobe u
kućanstvu, a kako bi si olakšali ispunjavanje dobro je prije
pripremiti osobne identifikacijske brojeve svih članova, odnosno
podatke vezane uz, primjerice, zaposlenje.
Što sadrži popisni upitnik?
U samom popisnom upitniku prvi dio odnosi se na identifikacijske
podatke, potom su tri pitanja o kućanstvu, nakon toga 19 pitanja
o stanu, a na kraju su podaci o osobi i potrebno je nekih 20-ak
minuta za njegovo ispunjavanje.
“Nikad ne odgovaraju sve sobe na sva pitanja, budući da je netko
umirovljenik ili učenik, pa ne odgovara na pitanja o zaposlenju,
ili ako niste mijenjali mjesto boravka preskačete sva pitanja o
migraciji”, objasnio je glavni koordinator popisa Damir Plesac.
Kad se građani samopopišu, na kraju na ekranu računala dobivaju
šifru koju trebaju spremiti i čuvati do druge faze popisa. Tada
tu kontrolnu šifru daju popisivaču kada dođe u njihovo kućanstvo.
Popisivači popisuju sve koji se nisu sami popisali
Popisivači na terenu u osobnom intervjuu, uz pomoć računala,
popisuju sve koji to nisu napravili u prvoj fazi sami, imat će
akreditaciju i bit će prepoznatljivi jer će, uz računalo, nositi
i majicu s logom popisa stanovništva.
Popis je najopsežnije i najsloženije statističko istraživanje,
podaci koji se prikupljaju nužni za provedbu raznih gospodarskih,
socijalnih, demografskih, razvojnih i drugih politika te
znanstvenih istraživanja, a cilj je utvrditi podatke o broju i
prostornom rasporedu stanovništva te njegovim osnovnim
demografskim, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim i drugim
obilježjima, kao i obilježjima kućanstava i stanova.
Provodi prema stanju na dan 31. kolovoza 2021. godine u 24 sata,
što se smatra referentnom trenutkom popisa.
Popisuju se državljani Hrvatske, strani državljani i osobe bez
državljanstva koji imaju prebivalište u Hrvatskoj te osobe koje u
referentnom trenutku popisa imaju boravište u Hrvatskoj.