Iza projekta Geofolk je rumunjski fotograf David Botond.
Projekt Geofolk predstavlja najveću svjetsku zbirku fotografja
ljudi iz različitih krajeva u narodnim nošnjama. Osnovao ga je
rumunjski fotograf David Botond, kojem će u Bruxellesu za dva
mjeseca Europski parlamenta uručiti nagradu Europskog građanina
2021. godine.
Geofolk iz Rumunjske je među 28 projekata nagrađenih na europskoj
razini a uključuje izvanrednu zbirku fotografija koja ujedinjuje
tradiciju i kulturu, diveći se i čuvajući identitetske elemente
zajednica, žena, muškaraca i dječjih kostima iz cijeloga Svijeta.
Hrvatski predstavnici Europskog projekta Europa nakon Brexita,
nedavno održanog u Rumunjskoj, za svog su boravka upoznali i
družili se s autorom projekta Geofolk fotografom Davidom Botondom
te su tom prilikom uspješno realizirane fotografije tradicionalne
narodne nošnje Brezničkog Huma, ujedno i prve hrvatske narodne
nošnje predstavljene putem platforme Geofolk.
Predsjednica kulturne udruge Humščak iz Brezničkog Huma
pjesnikinja Ružica Šafranec Kišur i njen suprug pjesnik Josip
Šafranec spremno su prihvatili poziranje pred objektivom ovoga
svjetski poznatog umjetnika.
– Riječ je o prvoj tradicionalnoj narodnoj nošnji iz Hrvatske
koju predstavljam putem Geofolka – navodi autor koji je
zahvaljujući svojoj Izložbi naziva “Transilvanija – divna žena” u
Bruxellesu, Budimpešti, Helsinkiju, Tallinu, Londonu, Manchesteru
i drugdje, a zahvaljujući svojim glamuroznim fotografijama,
postao svjetski poznat.
Botond je snimio oko 100.000 fotografija i obradio više od 30.000
njih, te postavio izložbu koja na površini od 54 metra duljine
predstavlja 1700 narodnih kostima iz cijeloga svijeta.
Fotografije su snimljene u 56 različitih zemalja i predstavljaju
240 nacionalnosti, a odnedavno je među njima i prva hrvatska
narodna nošnja upravo zahvaljujući našem zajedničkom susretu na
projektu Europa poslije Brexita – naglašava David Botond.
– Uskoro ćemo imati priliku upoznati ovaj čudesni svijet
umjetničkih fotografija stotina prekrasnih narodnih nošnji jer
ćemo Davida Botonda pozvati da se svojom izložbom fotografija
predstavi Hrvatskoj u Brezničkom Humu uz obljetnicu obilježavanja
Dana općine na Martinje u studenom ove godine – navodi načelnik
općine Breznički Hum Zoran Hegedić i dodaje kako će Geofolk tom
prilikom biti nagrađen serijom novih fotografija nošnji
sjeverozapadne Hrvatske.
———————————————————————
OPIS nošnje na Geofolku
(može se predstaviti u posebnom okviru uz fotografiju):
Croatia – Zagorje Region – Breznički Hum
Regija Hrvatsko Zagorje nalazi se na sjeverozapadu Republike
Hrvatske, a stanovnici govore kajkavskim narječjem. Zbog
višestoljetnog djelovanja i življenja njemačkog, austrijskog i
mađarskog plemstva u Zagorju, te zemljopisne blizine Austrije i
Mađarske, Zagorci i danas koriste riječi iz spomenutih jezika u
svakodnevnom govoru. Tradicijska izrada zagorskih drvenih
igračaka, lepoglavska čipka te medičarski i licitarski proizvodi,
zbog svojih su posebnosti i vrijednosti uvršteni na listu
nematerijalnih dobara UNESCO-a. Nematerijalnu kulturnu baštinu
čine kajkavski jezik (ISO 369 “kjv”) i narodne pjesme ispjevane u
narodu, ostale u kolektivnom sjećanju. Važno je napomenuti da je
Zagorje poznato i po ukusnim autohtonim gastronomskim delicijama
(npr. purica s mlincima, zagorski štrukli, zagorska zlievka,
itd.) spravljenim od domaćih namirnica, iznimnih nutritivnih
vrijednosti. Pitomi brežuljci zelenog Hrvatskog Zagorja, zbog
pogodnog podneblja su i vinorodni.
Općina Breznički Hum ima geografski položaj na istočnom dijelu
regije Hrvatsko Zagorje. Mjesto Breznički Hum je u povijesti
imalo veliku ulogu u komunikaciji prema Budimu, Pešti i Beču, s
postajom za odmor i zamjenu konja koji su vukli poštansku kočiju,
od tuda i truba na grbu općine.
Ženska narodna nošnja brezničkohumskog kraja (selo
Radešić):
– rubača (suknja), koja je nafaldana (plisirana, naborana) i seže
do sredine lista, iznad gležnja,
– opleček, bluza (s dugim širokim rukavima) i na prsima i
rubovima rukava ukrašena bijelim vezom, fertun (pregača), nabran
je i obrubljen s čipkom,
– lajbek (prsluk), svijetle plave boje, na rubovima ukrašen
našivenim ukrasnim trakicama,
– paculjica, poculjica (poculica), pokrivalo za glavu udane žene
(ukrašena je čipkom i perlicama) ispod koje se kosa pletena u
pletenice umota u punđu. Poculjicu nemaju u svim dijelovima
Zagorja. Oko vrata žena može imati i crveni kraluž (kraljuš,
nanizane drvene perle, crvene boje).
Muška naroda nošnja:
– rubača (košulja), poprsje je ukrašeno bijelim rupičastim vezom
ili uzdužno proštepano (prošiveno) s nekoliko uskih nabora, duge
gaće (hlače) sašivene od dva komada domaćeg debelog platna bočno
spojena i sežu do gležnja,
– lajbek (lajbec, prsluk) je od tamnoplavog ili ukrašenog crnog
materijala dužine malo ispod struka, tek da pokrije remen od
svinjske kože s mjedenom kopčom (remen se ne nosi u svim
dijelovima Zagorja),
– škrlak (šešir) crne boje,
– škornji (škornje, čizme) od prave su kože, crne boje.