U devet godina Varaždin je izgubio 760 stanovnika.
Hrvatska je u manje od 10 godina izgubila više od pet posto
populacije, odnosno svakog dvadesetog stanovnika, pokazuje
procjena Državnog zavoda za statistiku. Procjena, objavljena u
jeku popisa stanovništva, odnosi se na broj stanovnika po
gradovima, općinama i županijama na kraju 2020. godine. Prema
procjeni DZS-a, Hrvatska je početkom ove godine
imala oko četiri milijuna i 48 tisuća
stanovnika, što je 237 tisuća manje nego po
zadnjem popisu 2011. godine.
Od popisa stanovništva 2011. godine, samo su tri županije
zabilježile porast stanovništva, pri čemu je on osjetniji
jedino u Gradu Zagrebu, u kojem živi oko 19.000
više osoba. U blagom su porastu još Istarska i
Dubrovačko-neretvanska županija, navodi
Tportal.
Varaždinska županija 2011. godine imala je
175.951 stanovnika, dok je 2020. brojila 165.357,
dakle, 10.594 stanovnika manje. Grad
Varaždin je 2011. imao 46.946 stanovnika, a 2020. godine
46.186 stanovnika, što je pad za 760 stanovnika.
U depopulaciji prednjače županije s istoka Hrvatske. U apsolutnim
brojevima najviše stanovnika, njih 35.521, izgubila
je Osječko-baranjska županija, a u postotku je najgore
prošla Vukovarsko-srijemska županija, kojoj
nedostaje više od 17 posto populacije. Više od 15 posto
stanovnika izgubile su i Sisačko-moslavačka (-16,7
posto) te Požeško-slavonska županija (-16,5 posto).
Depopulacija je pogodila i gradska središta, pri čemu ljude ne
gube samo manji gradovi u ruralnim i nerazvijenim krajevima, već
i velika županijska središta koja tradicionalno privlače
stanovništvo iz provincije. Najveći pad broja stanovnika
pretrpjeli su gradovi smješteni na jadranskoj obali, a prednjači
Rijeka s gubitkom od 14.000 ljudi. Slijedi Split s
manjkom od oko 10 tisuća stanovnika. Znatan je pad
zabilježen i u Osijeku gdje se bilježi minus od oko
7650 stanovnika.
Kad se promatraju relativni pokazatelji, u depopulaciji
prevladavaju gradovi s istoka Hrvatske. Na vrhu
je Vukovar jer je u zadnjem desetljeću izgubio petinu
stanovništva. Među najvećim gubitnicima nalaze se još tri
slavonska grada – Požega, Slavonski Brod i Đakovo.
Gubitak sličan vukovarskom pretrpjela je Petrinja, a više
od 10 posto stanovništva izgubili
su Sisak i Kutina. U Sisačko-moslavačkoj
županiji nalaze se i neslavni rekorderi po depopulaciji.
Gradići Glina i Hrvatska
Kostajnica, smješteni u demografski opustošenoj Banovini, u
promatranom razdoblju izgubili su gotovo trećinu
stanovništva. Među 30 najvećih gradova, porast broj stanovnika
bilježi njih samo osam.
Uz Zagreb, koji prednjači po apsolutnom rastu, najveći relativni
rast (+11,6 posto) stanovništva imao je Solin, a značajniji
skok bilježe još Kaštela (+5,95
posto), Dubrovnik (+4,88 posto) i Sveta
Nedelja (+4,08 posto).
Prava demografska slika Hrvatske saznat će se
krajem ove godine, nakon objave aktualnog popisa
stanovništva. Provedba Popisa stanovništva, kućanstava i
stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine traje do 29.
listopada.
Prvotno je trebala biti završena 17. listopada, no DZS je
produljio provedbu. Kako navode, objavit će prve rezultate 60
dana od završetka popisivanja na terenu, a konačne rezultate u
skladu s rokovima koji će biti definirani programima publiciranja
i kalendarima objavljivanja statističkih podataka.