Povodom obilježavanja 50. obljetnice Hrvatskog proljeća, ogranak Matice hrvatske u Varaždinskim Toplicama organizirao je u petak svečani program koji je počeo predavanjem povjesničara doc. dr. sci. Željka Krušelja.
Hrvatsko proljeće, odnosno hrvatski kulturno-politički reformski
pokret, povijesno je važan događaj za hrvatski narod. Bio je to
pokret 70-ih godina prošloga stoljeća čiji je cilj bio dobiti
pripadajuća prava Hrvatske u okviru tadašnje Jugoslavije,
ostvariti veću samostalnost Hrvatske te se izboriti za poštovanje
hrvatskog nacionalnog identiteta.
Povodom obilježavanja 50. obljetnice Hrvatskog proljeća, ogranak
Matice hrvatske u Varaždinskim Toplicama organizirao je u petak
svečani program koji je počeo predavanjem povjesničara doc. dr.
sci. Željka Krušelja.
Hrvatsko je proljeće presudno utjecao na razvoj odnosa unutar
bivše države i osiguranje suvereniteta Hrvata u bivšoj državi,
kazao je Krušelj.
– Ono što je bio apsurd u načinu funkcioniranja te države bilo je
to što su se stvari uvijek događale suprotno željama i najavama.
Tako se i dogodilo da oni koji su bili žrtve Hrvatskog proljeća,
a to je bilo to reformsko rukovodstvo, ono je moralo pasti zato
da bi pobijedile ideje Hrvatskog proljeća, u tom smislu da se
ostvari ideja o konfederalizaciji odnosa u savezni Ustav iz 1974.
koja je bila osnova za priznavanje suverene Hrvatske – rekao je
Krušelj.
Dodao je kako, na žalost, nije bilo šanse da oni koji su se
izravno borili za to i ostvare svoju ideju.
– Smatrani su preopasnima za ideju tadašnje komunističke države,
odnosno federalne Jugoslavije, ali oni koji su pobijedili nisu
imali nikakvu alternativu nego boriti se za iste te ideje. U tome
je, zapravo, najveći apsurd cijele te priče. Mi se moramo i dalje
baviti tom temom kako bi vidjeli sve aspekte toga što se dogodilo
i da bi to znali kritički valorizirati – istaknuo je Krušelj.
Predavanje o Hrvatskom proljeću jedan je od programa koje je
ogranak Matice hrvatske iz Varaždinskih Toplica uspio
organizirati nakon prilično dugo vremena. Naime, zbog pandemije
koronavirusa i oni su morali otkazati brojne aktivnosti, a
predsjednik Ogranka, Stjepan Juranić, kazao je kako se, unatoč
svemu, velika obljetnica ovog značajnog događaja za Hrvatsku
morala obilježiti.
– I sam sam kao gimnazijalac sudjelovao u tim previranjima u
Zagrebu, na Trgu bana Jelačića. Želja mi je bila malo osvježiti
tu 1971. godinu s kojom uvijek povezujem i 1990. godinu. Tu se
počeo značajnije buditi hrvatski duh i bunt koji se ostvario
90-ih godina osnivanjem hrvatske države i zato sam pozvao našeg
povjesničara Željka Krušelja, jednog od petorice kvalificiranih u
Hrvatskoj da govori baš o Hrvatskom proljeću – rekao je Juranić.
Aktivnostima, odnosno svime onime što rade članovi topličkog
ogranka Matice hrvatske gradonačelnica Dragica Ratković vrlo je
zadovoljna.
– Stalno nastoje motivirati građane da očuvamo našu riječ i
promoviramo kulturu, što je i zadaća Matice hrvatske. Bio je to
doista veliki događaj kojega trebamo i dalje dostojno
obilježavati i sjećati se svih naših velikana koji su zbog svega
toga pretrpjeli velike posljedice – kazala je gradonačelnica
Ratković.
Kako ne bi sve ostalo samo na riječima i povijesnim činjenicama,
obilježavanju 50. obljetnice Hrvatskog proljeća dodan je i
svečani “štih” – u topličkoj župnoj crkvi sv. Martina nakon
predavanja održan je koncert na kojem je nastupila Antonia Dunjko
– soprano, uz pratnju Edmunda Andlera Borića na orguljama i Igora
Mrnjavčića na trubi.