POVIJESNI ŠTIKLECI

Prije 137 godina posvećena pravoslavna kapelica u Varaždinu

Svoj prilog dali su i đakovački biskup Juraj Strossmayer i barun Metel Ožegović.

2.11.2010. U 59. godini u Varaždinu je 2.
studenoga 2010. godine umro književnik Ivica
Zamoda
. Školovao se u rodnom Varaždinu, Zagrebu i
Rijeci, bio je novinar, karikaturist i književnik. Među
utemeljiteljima je Varaždinskog književnog društva u kojem je
biran za tajnika i predsjednika, pokrenuo je pjesnički recital
“Srebrnu cestu” na koju tradicionalno dolaze brojni hrvatski
pjesnici. Ivica Zamoda napisao je desetak zbirki pjesama i proze
od kojih su najčitanije “Ne voljeti gravitaciju”,
“Rehabilitacija”, “Knjiga koje nema”, “Ranjenička karta”, “Arhiv
ispisanih pločica”.

2.11.1993. Započeli su glavni radovi na iskopu
građevne jame za poslovnu zgradu Varaždinske
banke
(današnja zgrada Zagrebačke banke) na uglu
Cesarčeve, Blažekove i Ulice Zrinskih i Frankopana.

2.11.1884. Na poticaj velikog župana Varaždinske
županije Ognjeslava Utješinovića i gradonačelnika Varaždina
Milana Vrabčevića prikupljeni su dobrovoljni prilozi za
gradnju pravoslavne kapelice u Varaždinu. Svoj
prilog dali su i đakovački biskup Juraj Strossmayer i barun Metel
Ožegović, a grad je darovao zemljište na Banskom trgu.
Građevinske radove izveo je graditelj Radoslav Atzinger.
Pravoslavna kapelica u Varaždinu posvećena je 2. studenog i bila
u sastavu parohije u Bolfanu.

2.11.1879. U Varaždinu se rodio Mirko
Novak
, svećenik, skladatelj, glazbenik. Potekao je iz
obitelji s osmero djece gradskog kovača. U rodnom gradu završio
je pučku školu i šest razreda gimnazije. U Zagrebu je studirao
teologiju i zaređen je za svećenika 1902.godine. S Milanom
Zjalićem Mirko Novak utemeljio je glazbeni časopis “Sveta
Cecilija” kojemu je bio urednik. U zagrebačkoj crkvi Svetog Marka
vodio je oratorijski zbor, bio mu dirigent i solo pjevač. Od
1913. pa do smrti 1928.godine župnik je u Knegincu kraj
Varaždina. Skladao je svjetovnu i crkvenu glazbu. Sačuvano je
pedesetak njegovih skladbi.

STUDENI 1969. Početkom studenog 1969. godine,
nakon velikog potresa u Banja Luci (BiH), učenice i učenici
Školskog centra za stručno obrazovanje zdravstvenih kadrova
samoinicijativno su zatražili da daju krv za stradale u
Banja Luci
. Ukupno 65 učenika i učenica ove škole ili 98
% onih koji su u stanju da daju krv pomogli su Banjalučanima u
tim, za njih vrlo teškim danima.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@varazdinski.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije